Preuranjeno proljeće i veoma visoke temperature uticale su na to da su pčele, posebno u nižim predjelima, na ivici gladi jer paše skoro da nije bilo.
Godina je posebno teška za pčelare koji stacionarno drže svoje pčelinjake, koji se nisu pomjerali za pčelinjom pašom.
– Mi koji radimo to nomadsko pčelarenje uspjeli smo da imamo nekakve prinose koji će pokriti ovogodišnje troškove proizvodnje, ali nekog prinosa mimo toga najvjerovatnije nećemo imati, jer kako sada stoje stvari od svih tih medonosnih biljaka koje cvjetaju tokom sezone u Hercegovini, većina je prošla, ostao je samo vrijesak koji trenutno cvjeta, ali mu vremenske prilike nisu naklonjene, velika je suša, sjeverni vjetrovi tako da od njega neće biti ništa najvjerovatnije – navodi direktor trebinjske Pčelarske zadruge Žalfija, Ognjen Skočajić.
Hercegovački med, poznat po kvalitetu i ljekovitim svojstvima prodaje se po cijeni od 25 KM, što je, tvrde pčelari, najniži iznos s obzirom na to o kakvoj se proizvodnji i proizvodu radi. Osim sve lošijih prinosa, pčelarima u posljednjih par godina, dodatno otežava i pojava jeftinog meda na tržištu.
– Znamo da je već godinama hercegovački med dostigao cijenu 25 KM po kilogramu. Vidimo da se u marketima može nabaviti med koji se po deklaraciji i po svemu prodaje po osam, devet KM. Mi možemo samo da sumnjamo i da apelujemo na organe vlasti, na inspekcije da iskontrolišu taj med – kaže predsjednik trebinjskog Udruženja pčelara Leotar.
Kada se podvuče crta pod ovogodišnju sezonu, svodi se na minimum prihoda, tako da su pčelari prinuđeni da održe svoja društva, da ih prihranjuju, liječe i spremaju za sljedeću sezonu.
(trebinjedanas)