„Dođi da Mostarimo zajedno“ naziv je knjige autora Darija Terzića, koja je predstavljanje u ponedjeljak u mostarskom Centru za kulturu.
– Mislim da se naslov uklapa u cijelu knjigu jer se u njoj nalaze tekstovi nastali u razmaku od 33 godine do danas. Moj prvi tekst u knjizi je reportaža s dočeka nove 1990. godine i ulazak u novu eru. Tu se nalaze 33 godine tekstova, ne svih, jer radio sam sam na radiju i puno njih je nestalo u eteru. Dugo sam radio za talijanske medije, neke sam preveo, pa se u knjizi nalaze neki moji predratni tekstovi, tekstovi španjolskih, talijanskih, francuskih medija o meni, a zadnji dio su znanstveni radovi o komuniciranju u podijeljenim gradovima, s posebnim naglaskom na konfliktnu komunikaciju u Mostaru – kazao je Terzić.
Kako kaže, riječ je o faktografskim dokumentima, već objavljenim tekstovima ili tekstovima koje su drugi objavljivali o njemu.
Odgovorio je i na pitanje zašto se tek nakon 33 godine odlučio na izdavanje ove knjige.
– Krenulo je od jednog teksta koji je izašao prije godinu dana u časopisu „Hercegovina“. U zadnje vrijeme sve češće o nekim događajima u kojima sam i ja sudjelovao i vrlo dobro znam što se događalo, počeli su govoriti neki drugi ljudi koji nisu bili tu ili su to čuli od drugih, tako da sam morao reagirati. Pokušavam, ipak, da budem što objektivniji, vidio sam da se stvara neki materijal koji je pogrešan i koji će povjesničarima „pomoći da naprave sve pogrešno“ – dodao je.
Jedna od recenzentica knjige bila je Lejla Žujo-Marić.
– Riječ je o knjizi koja je nastajala dugi niz godina, čak tri desetljeća, a tematski je objedinjuju tekstovi koji su vezani za Mostar, uz njegovu turbulentnu sudbinu s kojom se isprepleće autorov profesionalni i intelektualni angažman – izjavila je Žujo-Marić.
Naglasila je kako se u knjizi isprepleću memoarski, znanstveni i publicistički stilovi.
– Ono što u knjizi možemo pratiti, može se račvati na tri dijela. Prvi dio čine tekstovi koji su nastajali u prijeratnom Mostaru koji su vezani za njegove kulturne, socijalne i druge sadržaje. Drugi dio tekstova usko se vezuje uz ratnu sudbinu Mostara, gdje on ima važnu ulogu kao novinar i svjedok svih tih događanja, kao osoba koja je sudjelovala u medijskom izvještavanju iz Mostara te treći krug tekstova koji bi obuhvaćao viđenje stranih autora o Mostaru iz vanjske perspektive – istaknula je Žujo-Marić.
(FENA)
