Đani Rahimić predsjedavajući je Skupštine Grada Mostara. Kadar je Stranke demokratske akcije i uspješni preduzetnik čiji su poduhvati bitno uljepšali Mostar.

Sada je na poziciji gdje se sve više suočava s politikantstvom, netrpeljivošću, arogancijom, pod izgovorom “brojnosti”…

Mostar sve više postaje “grad slučaj”. Ali je i sve više sam. Ne samo da “stranci”, zapadna međunarodna zajednica, već i domaća politička bulumenta u Sarajevu, ovaj problem ne želi gledati.

Mostar nema ko da vidi

Ipak, Rahimić ne uzmiče.

U intervjuu za Politicki.ba on iznosi svoje stavove, ali i nudi rješenja.

Hoće li ga (i)ko čuti?

Kakvom ocjenjujete situaciju u Mostaru? Da li on ponovo postaje “grad slučaj”?

– Nažalost, Mostar je ponovo u centru pažnje javnosti po lošim vijestima koje su posljedica neuređenih odnosa iz postratnog perioda. To je jedno breme koje će i dalje od Mostara stvarati „grad slučaj“ sve dok se ne rješe ta otvorena pitanja. Kako se u Mostaru rješavaju, odnosno trebaju rješavati otvorena pitanja? Dijalogom, kompromisom, što širim dogovorom… Svaki drugi ekskluzivistički modalitet ne nudi Mostaru ono što Mostaru treba, insistiranje na takvim modelima rada će nas vući samo nazad, a nikako naprijed.

Kako gledate na Kordićeve istupe, posebno kada je u pitanju Islamska zajednica i njeni zahtjevi prema Gradskoj upravi?

– Pa smatram da nastupi prema vjerskim zajednicama, a posebno prema njihovim poglavarima moraju biti umjereni i dostojanstveni, bez obzira kako ocjenjujete njihove zahtjeve. Ne možemo se u svemu u životu slagati, to je prirodno i normalno, ali se moramo poštovati, naročito kada se radi o liderima neke od vjerskih zajednica. Islamska zajednica, kao i svaki investitor u gradu Mostaru ima pravo da pokreće postupke i traži prostor za svoje projekte, i to je pravo koje nijednom pravnom ili fizičkom licu u ovom gradu ne može biti uskraćeno.

HNK je sporan od temelja

U ovom momentu, suština problema je nastavak gradnje Hrvatskog narodnog kazališta. Da li se – najprije – taj objekat gradi legalno?

– Ako me pitate lično, smatram da je izgradnja objekta nelegalna, a to temeljim na činjenici da je OHR ranije u dva navrata zaustavljao gradnju i da je ona bila obustavljena skoro 20 godina. Nisam protiv izgradnje kulturnih institucija bilo koje vrste, ali je bitno poštivanje zakona i otklanjanje svih vrsta diskriminacije. Ako mi kao predstavnici građana pristanemo da se tako odnosimo prema zakonima, onda idemo u potpunu anarhiju.

Ko je vlasnik zemljišta na kojem se HNK gradi?

– Grad Mostar je vlasnik zemljišta, međutim HNK crpi svoja prava iz spornog „ortačkog ugovora“ koji se od strane pravobranioca osporava u sudskom postupku. Ovdje je sporno što je taj ortački ugovor zaključen od strane tzv „hrvatske opštine Mostar“ i to nakon njenog ukidanja, a posebno je sporno što je u tom periodu već bila formirana centralna zona na kojoj je nadležnost imao isključivo grad Mostar a ne ratne opštine.

Smatram da Pravobranilac i ostale institucije Grada trebaju raditi svoj posao na zaštiti gradske imovine dosljednom primjenom zakona i upućujem punu podršku u daljem radu.

‘Ne smijemo’ preći “ratnu liniju”

Dok se HNK uporno gradi, isto tako uporno odbija se odobrenje gradnje centra Mevlana. Šta je problem – formalno, a šta suštinski?

– Formalno je problem što Islamska zajednica nije upisana kao vlasnik parcele koju potražuje po osnovu vakufa Lakišića harema koji je nekada postojao u centru Mostara gdje je na jednom dijelu bivšeg harema otpočela izgradnja HNK a na preostalom dijelu je planirana izgradnja Mevlane. Također kao formalni problem navodi se i nepostojanje regulacionog plana za Mevlanu, dok za HNK postoji tzv. urbanistički plan koji je također sporan jer je donesen jednostrano u momentu ujedinjena grada nakon ratnih dešavanja.

S druge strane suštinski i stvarni problem, je što se planirana lokacija Mevlane nalazi iza zamišljene ratne linije razgraničenja te prelazi u tzv „hrvatski dio“ Mostara, što je dokazao i gradonačelnik svojom ponudom da se Mevlana može graditi na udaljenosti 50 metara.

Na ponuđenoj lokaciji također ne postoji regulacioni plan niti su rješeni imovinski odnosi, ali je ta lokacija na tzv „bošnjačkoj strani“ pa očigledno postoji mogućnost da se tu otklone formalni nedostaci što znači da oni nisu suštinski problem. E moj problem je što u mojoj glavi nemaju 2 Mostara, niti se taj Mostar dijeli. Zbog toga, i formalno i suštinski ja ne mogu pristati da se ova tema rješava na ovaj način, kao da je grad podijeljen po ratnim linijama.

Sarajevo, u Mostaru ima i Bošnjaka i Srba i “Ostalih”

Kako gledate na odluku Vlade entiteta F BiH da se završetak HNK finansira sa još 1,2 miliona KM našeg novca?

– Smatram da je to pogrešno, isto kao što je bila pogrešna i ranija dodjela sredstava u iznosu od 2 miliona KM, iz prostog razloga što je gradnja sporna, čak i za OHR i da je prvo trebalo otkloniti sve nedostatke pa onda odobriti sredstva, naročito kada u ovom trenutku znamo mnogo više o ovoj temi nego je to bio slučaj prethodnih godina.

Smatrate li da se ta odluka treba poništiti i zašto?

– Nadam se da će vlada FBiH shvatiti da dodjelom ovih sredstava za izgradnju HNK oni u stvari samo pomažu „razgradnju“ grada Mostara te da će odluku poništiti i pomoći u rješavanju problema izgradnje i HNK i Mevlane. Previše je prethodnih godina bilo jednostranih odluka od strane Vlade FBiH prema Mostaru, gdje u njihovoj vizuri kao da nema Bošnjaka, Srba ili ostalih u Mostaru. Nadam se da će se na ovom primjeru zaustaviti sa tom praksom, i zbog sebe i zbog Mostara.

Smatrate li da se Mevlana treba izgraditi? I gdje?

– Podržavam izgradnju svih kulturnih institucija i smatram da je pravo mjesto za izgradnju upravo u centralnoj zoni koja treba biti mjesto spajanja, a ne razdvajanja što je bio i cilj njenog osnivanja u prelaznom statutu grada Mostara i rezultat mirovnih pregovora.

Nećemo nikoga ništa moliti

Osim HNK, Mostarci su zabrinuti i s “invazijom” solarnih polja. Da li je taj rastući strah osnovan? Ili ipak “solara” već ima previše i oni bi mogli biti ozbiljan i zdravstveni problem?

– Obzirom na broj udruženja i građana koji se protive ovoj izgradnji ja bih rekao da se njihovi zahtjevi moraju ozbiljno uzeti u obzir. Ovi građani u svojim prigovorima osim potencijalnih zdravstvenih problema ističu i negativan uticaj na okoliš, smanjenje životnog prostora te ozbiljne rizike od pojava poplava što je posebno aktuelno nakon katastrofalne nesreće u Jablanici. Naravno u svemu tome se javlja i problem državne imovine prvenstveno šumskog i poljoprivrednog zemljišta koje je pod zabranom raspolaganju koju je nametnuo visoki predstavnik.

Kako to da Vas Christian Schmidt nikako nije posjetio, od kada ste na čelu Gradskog vijeća? (ne jednom je, ranije, bio Vaš gost, ali na Fortici, gdje imate reprezentativan objekt).

– U Mostar je svak dobrodošao, pa tako i visoki predstavnik. Naša vrata su mu otvorena, ali mi nećemo nikoga ništa moliti, vjerujte. Klub Bošnjaka u Gradskom vijeću Grada Mostara je zatražio sastanak sa visokim predstavnikom, i vjerujem da u tom formatu i treba održati taj sastanak. Vjerovatno bi i međunarodna zajednica voljela izbjeći sve što mogu izbjeći oko Mostara, ali obzirom da živimo po njihovom nametnutom statutu, to je u najmanju ruku nekorektno. Korektno bi bilo da reaguju u skladu sa svojim ovlastima i „centralnu zonu“ koju su sami kreirali, i dovedu u red. Mi ćemo svakako razmisliti o našim narednim koracima, ako se ovakav odnos nastavi, te ponuditi rješenja kako mi vidimo uređenje grada. To smo rekli i zamjeniku visokom predstavnika,  reći ćemo i ostalima. Ne želimo mi da nam ovdje bilo ko servira rješenja kakva ne bi htio u svom gradu tamo negdje na zapadu ili u svojoj zemlji. Samo želimo normalan razvoj, ravnopravnost, prosperitet. Nemam ni najmanje sumnje da ćemo se za to i izboriti.

(politički.ba)