U intervjuu za Federalnu televiziju (FTV), predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović govorio je o usvajanju budžeta Institucija BiH, sudbini Ureda visokog predstavnika (OHR), raspodjeli javnih prihoda, plinskoj interkonekciji, te o političkim odnosima u zemlji i pitanju trećeg entiteta.

Čović je tekuću godinu označio izuzetno izazovnom i kompleksnom, ocjenjujući je takvom prvenstveno zbog domaće neorganizovanosti i nefunkcionalnosti, uz opasku da smo “dobro prošli, s obzirom na to da su iskušenja izvana uistinu stoljetna”.

Usvajanje budžeta i tehnička pitanja

Kao jedan od rijetkih konkretnih institucionalnih pomaka u posljednje vrijeme, lider HDZ-a BiH je izdvojio usvajanje budžeta na nivou Vijeća ministara BiH.

Izrazio je očekivanje da će procedura u Predsjedništvu BiH i oba doma Parlamentarne skupštine BiH biti brzo okončana, uputivši “pohvalu Vijeću ministara i predsjedavajućoj, koja čini ogroman napor”. Naglasio je kako vjeruje da nema razloga za blokade jer su pripreme već urađene i postoji saglasnost.

Osvrnuvši se na aktuelnu temu otvaranja graničnog prelaza Gradiška, Čović je ocijenio da je to pitanje bespotrebno ispolitizovano, iako bi trebalo biti tehničko i razvojno.

“Nedopustivo je da kad ga završite, uložite ogroman novac i napor, neko kaže: to ne ide. I da ga veže za bilo koji drugi projekat”, naveo je Čović, pitajući se kako objasniti predstavnicima vlade Republike Hrvatske, koja je uložila 60 miliona u taj prelaz, da “zbog naših nadmudrljivanja ovamo mi nismo u stanju staviti ga u funkciju”.

Pored toga, najavio je da će insistirati na rješavanju dugogodišnjeg pitanja raspodjele prihoda od PDV-a između Federacije BiH i Republike Srpske, smatrajući nerazumnim kreditna zaduženja dok unutrašnja finansijska sredstva stoje neiskorištena.

“Ta raspodjela bi dobro došla svima. Nažalost, mi se ne možemo dogovoriti već dugih niz godina”, istakao je.

Odlazak Schmidta i pitanje državne imovine

Čović je priznao da je bio iznenađen najavom odlaska visokog predstavnika Christiana Schmidta, otkrivši da je s njim razgovarao prije petnaestak dana i da tada “nije bio uopće u razmišljanju da će podnijeti ostavku”. Iznio je stav da se OHR treba transformisati. “Naš prijedlog je da se OHR treba transformirati.

Ja bih volio da novi visoki predstavnik bude čak izmješten u briselske prostore, jer ako naš put ide tim pravcem, zašto to ne uraditi? Da ima ograničen kapacitet u ovlastima i da bude zaštitni mehanizam za Daytonsku Bosnu i Hercegovinu. Sve ostalo moramo biti u stanju sami rješavati”, poručio je.

Kao negativan primjer Schmidtovih odluka naveo je pitanje državne imovine, ustvrdivši da je odluka visokog predstavnika praktično zaustavila niz javnih investicija.

“Jedan od primjera je autocesta pored Mostara. Dok nekih stotinjak kvadratnih metara vojne imovine, proglašene neperspektivnom, ne bude riješeno, mi ne možemo graditi, ne smijemo potpisati ugovor”, pojasnio je. Dodao je da se u startu nije slagao da visoki predstavnik uopšte donosi takve odluke.

Čović ne vjeruje da će Schmidt u posljednji čas nametnuti rješenje za državnu imovinu koje bi izazvalo teže posljedice, naglasivši da “o secesiji i cijepanju nema govora” te da takva pitanja moramo sami rješavati.

Uticaj SAD i Južna plinska interkonekcija

Govoreći o geopolitičkim uticajima, Čović je ocijenio da Sjedinjene Američke Države u dobrom dijelu preuzimaju glavnu ulogu u kreiranju budućnosti BiH, dok Evropa gubi nekadašnji uticaj. Istakao je da “politika koju zagovaram ne možemo zamisliti budućnost BiH izvan euroatlantskih integracija”, ali i da je siguran da “bez snage Američke administracije puno problema u BiH neće biti riješeno”.

U kontekstu projekta Južne plinske interkonekcije, pojasnio je da je podržao američkog partnera koji želi voditi projekat nakon što unutar BiH nije postignut dogovor o formiranju zajedničke kompanije.

“Nismo znali odraditi svoj posao. Ponudili smo varijantu da napravimo novu tvrtku u Mostaru. Zatim da napravimo zajedničku tvrtku s udjelima BH Gasa, Plinacra i Elektroprivrede Mostara s jednakim udjelima. Ništa od toga nije prošlo”, naveo je Čović.

Odbacio je tvrdnje o rizičnosti tog aranžmana, poručivši: “Kakav rizik preuzima BiH ako dođe partner i uloži milijardu i pol dolara? Ako ništa ne napravi, odlazi odavde.” Zaključio je da kontrola ostaje kod nas jer “Bosna i Hercegovina upravlja svim. Sve je u našim rukama.”

Partnerstvo sa SNSD-om i stav o trećem entitetu

Čović je odlučno odbacio optužbe da u savezu s SNSD-om blokira državne institucije i evropski put, podsjetivši da saradnja s Miloradom Dodikom traje 20 godina i da se bazira na povjerenju, uprkos ogromnim razlikama jer “mi želimo euroatlantske integracije, SNSD razmišlja o evropskom putu ali ne o NATO savezu”.

Dodao je da se s predsjednikom SDP-a Nerminom Nikšićem sastaje znatno češće nego s Dodikom, rekavši da se “gospodin Nikšić i ja sastanemo godišnje 30 puta. Gospodin Dodik i ja možda 3 puta.”

Optužbe o blokadama je nazvao netačnim, istakavši da se “nije pričalo o blokadi koju je prošle godine 8 mjeseci radio Klub Bošnjaka”.

Govoreći o izmjenama izbornog zakonodavstva, ponovio je da “BiH ne može biti klasična građanska država” i da je preglasavanje Hrvata kroz period od 16 godina narušilo odnose.

Odgovarajući na pitanje o mogućnosti da treći entitet postane zvanični zahtjev HDZ-a, Čović je iznio tvrdnju: “To je službeni zahtjev zadnjih 35 godina, a neki se s tim igraju.” Zaključio je da “samo neodgovorna bošnjačka politika može natjerati nekoga da razmišlja isključivo na taj način” te da se “ništa neće riješiti bez dogovora sva tri naroda”.