Fiskalni promet u Federaciji Bosne i Hercegovine tokom novembra 2025. godine iznosio je 5,57 milijardi konvertibilnih maraka, što je za 325 miliona KM manje nego u istom mjesecu prošle godine, prema podacima Poreske uprave FBiH.

Ovakav pad, koji iznosi oko 5,5 posto, predstavlja jedno od najozbiljnijih mjesečnih smanjenja potrošnje u ovoj godini.

Iako zbirni fiskalni promet od početka godine iznosi 66,6 milijardi KM i bilježi rast u odnosu na prošlu godinu, novembarski minus pokazuje da se ekonomski pritisci sve snažnije odražavaju upravo na potrošnju. Taj segment ekonomije prvi reaguje na rast cijena, nesigurnost i promjene u navikama građana.

Obzirom na porast gotovo svih cijena, uključujući i porast cijene energenata, fiskalni promet j, da je potrošnja ostala na istom nivou, morao značajno rasti u odnosu na prošlu godinu. Međutim, to nije tako.

Ekonomski analitičari kao moguće razloge navode kombinaciju faktora – od rasta cijena osnovnih životnih troškova i energenata koji su građane prisilili na smanjenje potrošnje, do uvođenja neradne nedjelje, koja je posebno pogodila trgovinu i ugostiteljstvo. Potrošači su oprezniji, kupovine se odgađaju, a novac se usmjerava na osnovne potrebe.

Najveći dio fiskalnog prometa i dalje se ostvaruje u Sarajevu, gdje je u novembru zabilježeno oko 1,35 milijardi KM. Ipak, i glavni grad bilježi pad u odnosu na isti period prošle godine, što pokazuje da ni najveće tržište u Federaciji nije izuzeto od usporavanja. Slični trendovi vidljivi su i u Tuzli, Mostaru i Zenici, gradovima koji predstavljaju ključne regionalne centre privrede i usluga.

Posebno su pogođene manje općine, gdje je privredna struktura slabija i manje otporna na poremećaje. U tim sredinama pad fiskalnog prometa ima direktne posljedice na zapošljavanje, općinske budžete i pružanje javnih usluga, što dodatno produbljuje razlike između razvijenijih i nerazvijenijih područja.

Iako ukupni podaci za 2025. godinu još uvijek pokazuju rast, novembarski pad od 325 miliona KM djeluje kao ozbiljno upozorenje. Ukoliko se trend smanjene potrošnje nastavi i u decembru, završnica godine mogla bi donijeti stagnaciju, umjesto očekivanog rasta.