Iz Muslimanske informativne novinske agencije (MINA) objavili su da je nekoliko hiljada ljudi iz svih dijelova Hercegovine danas u Žuljima kod Mostara klanjalo kolektivnu dženazu žrtvama pokolja kojeg su 1992. počinili JNA i VRS.

Dženaza-namaz klanjana je za devet ubijenih osoba iz Žulja i jednu iz Vranjevića. Na novoformiranom šehidskom mezarju ukopani su pronađeni i identifikovani fragmenti tijela Mehe (Alija) Ćatića, Mehe (Mujo) Ćatića, Ibre (Juso) Ćatića, Ibre (Mujo) Pirušića, Muje (Smail) Zolja, Salke (Alija) Ćatića, Smaje (Mustafa) Ćatića, Rame (Selima) Mravića i Šaćira (Jusufa) Mravića dok će posmrtni ostaci Hakije (Salko) Bašića biti ukopani u Vranjevićima.

Mostarski muftija Salem Dedović je u svojstvu izaslanika reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina Kavazovića predvodio dženazu.

Uz podsjećanje da su 34 nevine osobe, muškarci, žene, djeca i starci, odvedene i ubijene 14. juna 1992., Dedović je kazao da to zlo nije došlo samo od sebe, već je bilo planski pripremljeno u okviru jedne opasne ideologije, osmišljene u akademskim krugovima, a koja je kasnije njegovana kroz obrazovne procese i mitološke programe.

“Mještani džemata Žulja doživjeli su strašnu patnju i stradanje. Na njih se brutalno sručio ideološki narativ o nužnosti uništenja onog ‘drugog’ – muslimanske vjere i bošnjačke nacije jer je taj ‘drugi’ kroz mitove dehumanizovan, oduzeto mu je pravo postojanja, označen je opasnošću, a izvršiti zločin nad njim predstavljeno je kao sveta dužnost u ime srpstva i svetosavlja. Džematlije džemata Žulja, hercegovačke Srebrenice, žive već 33 godine s dubokim ranama, traumama i patnjama, a one ne jenjavaju, posebno zbog činjenice da žrtve zločina dosad nisu našle smiraj u ovoj njihovoj rodnoj grudi, u zemlji gdje su ponikli i živjeli”, istakao je.

Za uspostavu posebnog harema za žrtve zločina, gdje je danas ukopano devet osoba, muftija je rekao da je riječ o svojevrsnom memorijalnom lokalitetu na kojem će biti sačuvane uspomene na počinjeni zločin, kako bi podsjećale nove generacije da je u džematu Žulja, imenom i prezimenom, do 14. juna 1992. godine živjelo 34 ljudi.

“Svi oni zaslužuju da imaju svoj mezar, nišan, mjesto gdje se dolazi da se uče Fatihe, Jasini i smjerne dove pred njihove duše. Ovo mjesto će biti i podsjetnik na zlo koje ne miruje i koje postoji u čovjeku, a koje treba suzbijati i zaustavljati čim se ono ukaže”, naglasio je Dedović.

Današnja kolektivna dženaza i zločin počinjen u Žuljima, dodao je, ostat će trajna lekcija o zlu i zločincima.

“Sve svete knjige govore o njima, upirući prst u njih i upozoravajući naraštaje koji će živjeti na Zemlji u kasnijim vremenima da dobro upamte ta zlodjela, da ne sudjeluju u njima, ne podržavaju ih, već da ih se klone – svugdje i uvijek”, poručio je.

Uz riječi utjehe i smjerne dove, porodice žrtava zločina pozvao je da ustraju u borbi za istinu i pravdu, a sve okupljene pozvao da im se u tim plemenitim nastojanjima pridruže. Nakon klanjanja dženaze, sjećanje na džematlije Žulja s prisutnima je podijelio bivši reisul-ulema Mustafa Cerić, koji je jednu ramazansku praksu proveo u ovom selu, objavila je MINA.