Lovrenović je naglasio značaj književnosti kao jezične umjetnosti, a po pitanju razumijevanja hrvatske književnosti istaknuo je važnim socio-kulturni kontekst u kojem ona nastaje i živi, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Filozofskog fakulteta SUM-a.

“To je višestruk, pluralan kontekst. Izučavati književnost u svim relevantnim okolnosti tog konteksta vrlo je plodonosno izazovan posao za istraživača književnosti”, navodi Lovrenović.

Istaknuo je kako je hrvatsku književnost u BiH nemoguće istraživati bez konzultiranja autora poput Jovana Kršića, Zdenka Lešića ili Midhata Begića, pa do suvremenih autora Perine Meić, Ive Beljan Kovačić, Envera Kazaza, Davora Beganovića i Nebojše Lujanovića.

“Ivo Andrić najvažnija je hrvatska činjenica. Hrvatska književnost u BiH ima svoju prepoznatljivu unutarnju konzistenciju, ali ona i organski sudjeluje u širem kontekstu bh. književnosti. Ona je konstitutivni element ukupne interaktivne književnosti u BiH”, poručio je.

Na Filozofskom fakultetu SUM-a ovim predavanjem počeo je ciklus predavanja Mostarski filološki susreti.

Prodekanica za međunarodnu suradnju Jelena Jurčić kazala je kako je ideja ciklusa popularizirati filologiju kao znanstveno polje u svim svojim granama.

“Ideja koja danas vlada u suvremenom svijetu je da sve više govorimo o digitalnim tehnologijama i umjetnim inteligencijama, a filologija ima određen naziv koji se smatra da propada, da ne postoji, te se dovodi u pitanje njena svrsishodnost. Ideja ovog susreta je sve više popularizirati filologiju, prikazati kako ona koegzistira u suvremenom svijetu i na koji način se razvija”, navela je Jurčić.

(FENA)