HomeIzdvojenoIzraelski mediji: Kabiri je bankrotirao i sud mu je zabranio raspolaganje imovinom

Izraelski mediji: Kabiri je bankrotirao i sud mu je zabranio raspolaganje imovinom

Objavljeno

Izraelac Amir Kabiri kontroverzna je osoba koja grana svoje poslove iz Hercegovine, no čini se da njegova biografija i nije tako besprijekorna kakvu je predstavlja u javnosti. Naime, u julu ove godine izraelski je sud, raspravljajući po tužbi dva fonda protiv Kabirija za milionske dugove, naveo da se „ne može pobjeći zaključku da je dužnik nesposoban za plaćanje“.

Piše: Nedim Hasić

Amir Gross Kabiri, Izraelac s mostarskom adresom, vlasnik mostarskog „Aluminija“, vatreni navijač „Zrinjskog“, čiji je i član Uprave, sasvim je sigurno posljednjih mjeseci jedna od najkontroverznijih ličnosti u Bosni i Hercegovini. Kabiri se pojavio „niotkuda“ u Mostaru, preko noći postao jedan od najvećih finansijera brojnih projekata usko vezanih za HDZ i Dragana Čovića, a o njemu se malo ili gotovi ništa ne zna. Odnosno, zna se uglavnom ono što Kabiri želi da se zna.

Lokalni mediji o njemu uglavom izvještavaju bez ikakvog otklona, podržava se panegiricima svaki njegov potez, a jedini koji insistiraju na istraživanju i druge strane Kabirijeve biografije jesu novinari portala Otpor Media, koji iz sedmice u sedmicu objavljuju, kako tvrde, mutne detalje iz Kabirijevog CV-ja.

Biznismen s političkim aspiracijama

U posljednjih mjesec dana Kabiri je nekoliko puta bio u žiži interesovanja ovdašnje javnosti. Onda kada je najavio da će u Bosni i Hercegovini ulagati u medije i za tu potrebu osigurati profesionalni standard tako što će iz Izraela dovesti „adekvatne novinare“.

Zatim kada je na svom profilu na društvenim mrežama objavio rečenicu „Bez milosti, bez obzira na posljedice, jaki Izrael“ uz sliku avionske bombe kojom njegova vlada ubija palestinske civile u Gazi.

Ubrzo nakon toga o Kabiriju je neke zanimljive detalje iznio i Fadil Novalić, bivši premijer Federacije Bosne i Hercegovine i zastupnik u Zastupničkom domu Federacije BiH gostujući u emisiji „Istraga sedmice“ na Hayatu. Komentarišući odnos s Kabirijem, Novalić je istakao kako je izraelski biznismen dočekan kao neko ko je došao s poslovnim konceptom i da uspijeva u tome.

„Kasnije sam zaključio da je Kabiri dvojna ličnost i čovjek s političkim aspiracijama. Cijenim ga kao biznismena, ali sam vidio da ima političke konotacije. Kada smo razgovarali o Jevrejima u BiH, on je rekao da je on jedini legalni predstavnik Jevreja u BiH i da to nije Finci. Rekao je da je Izrael jedina zemlja koja je sposobna da štiti Jevreje u svijetu, ali sam mu rekao da su ovdje 500 godina Jevreji, a Izraelu je tek 75. Tada sam shvatio da Kabiri ima i tu dimenziju. Rekao je da Finci ne može biti zastupnik Jevreja, prekrižio ih je, rekao da nisu dovoljno dobri i kompetentni da zastupaju Jevreje, mada ja smatram suprotno“, kazao je Novalić.

Zastave Izraela na imovini Federacije BiH

No najviše je pažnje izazvala njegova odluka da u krugu mostarskog „Aluminija“ izvjesi izraelske zastave, baš kao da je riječ o Aškelonu a ne o Rodoču.

Iskoristivši činjenicu da u BiH ne postoji zakonska regulativa kojom je takav čin zabranjen, Kabiri je okačio zastave ljut zbog transparenta navijača „Čelika“ izvješenog tokom utakmice Kupa BiH u Zenici protiv „Zrinjskog“. Mostarski je klub zeničkog drugoligaša pobijedio s visokih 6:0, što je Kabiri nazvao „najboljim odgovorom protiv antisemitizma“.

Vješanje izraelskih zastava izazvalo je pažnju medija iz te države, Kabiri je dao nekoliko intervjua. U jednom je, odgovarajući na pitanje zašto je izvjesio zastave, kazao:

„Posljednjih sedmice svjedočimo valu antisemitizma koji graniči s divljim huškanjem, što će na kraju dovesti do nasilja protiv Jevreja i Izraelaca diljem svijeta, uključujući i balkanske zemlje.“

Kabiri je također dodao: „Iskazivanje mržnje na kup utakmici u Zenici i prijetnje mom životu od strane radikalnih muslimanskih elemenata samo su povećale moju želju da ponosno mašem državnom zastavom. Suočen s krajnostima mržnje koju Država Izrael i Jevreji proživljavaju ovih dana, postoji samo jedan odgovor: mahanje zastavom. U svim mojim poslovima u Bosni i Hercegovini zastave Izraela će biti ponosno podignute, čak i na žalost naših neprijatelja.“

Kabiri je kazao da je tokom utakmice u Zenici treneru „Zrinjskom“ Krunoslavu Renduliću kazao na poluvremenu: ““Nemoj stati, nemoj počinjati s izmjenama, želimo još pet“, te govorio o svom ulaganju u „Zrinjski“ i planovima za budućnost.

Malverzacije oko ulaganja u “Maccabi”

Međutim, čini se kako je ovog ljeta okončana priča o Kabirijevom ulaganju u jedan drugi klub, „Maccabi“ iz Tel Aviva. Naime, u julu ove godine Prekršajni sud u Tel Avivu odobrio je zahtjev dvaju fondova, „Cogito Capital S.M.I.“ i „Cogito Capital General Partner“, te izdao nalog za otvaranje postupka protiv Amira Gross-Kabirija.

Ovakva odluka, navodi izraelski medij Ynet, znači da Kabiri ulazi u stečajni postupak. Sud je odobrio zahtjev „Cogito Capitala“ i izdao Kabiriju trajnu zabranu raspolaganja imovinom.

Cogito tvrdi da Kabiri duguje sredstva tim fondovima u iznosu od 47,7 miliona šekela, odnosno, više od 12 miliona dolara. Kabiri tu tvrdnju negira. Prema tvrdnjama iz fondova, dug je proizašao iz pravomoćne presude donesene 2020. godine u sklopu koje je određeno da će Kabiri i drugi platiti troškove fonda i advokatsku proviziju kao i zbog duga nastalog osobnim angažmanom koji je Kabiri položio u korist fondova.

Između ostalog, iz vlastitog jamstva koje je potpisao prema njima za osiguranje otplate dugova firme „Harel Holdings – Hapoel Tel Aviv Football Club“ (firma koja je u likvidaciji).

U sklopu zahtjeva fondova za izdavanje naloga za pokretanje postupka protiv Kabirija navodi se da je u septembru 2016. godine potpisan ugovor – u svrhu finansiranja izgradnje stadiona i poslovnog centra – između fondova i firme u likvidaciji koja je u to vrijeme imala upravljačka prava u fudbalskom klubu „Hapoel“ Tel Aviv. Tvrdi se da je među ostalim jamstvima i vrijednosnim papirima Kabiri dao trajno jamstvo bez ograničenja u iznosu. Tvrdilo se da kasnije firma koja je sada u likvidaciji nije ispunila svoje obaveze prema ugovoru o finansiranju.

Pokrenut stečaj u Klubu

Nadalje, u decembru 2016. godine, otprilike tri mjeseca nakon potpisivanja ugovora o finansiranju, firma u likvidaciji ušla je u stečajni postupak, podnijela zahtjev za blokadu te su u nju imenovana dva stečajna upravitelja koji su kasnije postali njeni likvidatori. Tvrdi se da su u ovakvom stanju stvari, s obzirom na njihova prava iz ugovora o finansiranju, u januaru 2017. sredstva zatražila sva dugovanja društva u likvidaciji njima na hitnu isplatu u iznosu od oko 19 miliona šekela. Nadalje se tvrdi da su, kada dug nije vraćen, od Kabirija tražili isplatu duga.

Kabiri i firma u likvidaciji nisu odgovorili na dopis, pa su fondovi u martu 2017. podnijeli zahtjev za stečaj. S druge strane, Kabiri i ostali su istog mjeseca podnijeli tužbu protiv fondova u kojoj su tražili da sud utvrdi da je ugovor o finansiranju nevažeći i protivan javnim propisima te je stoga ništavan.

Kabirijeve žalbe odbio Vrhovni sud

Fondovi su primijetili da je ta dva slučaja zajedno vodio isti sudac koji je odbacio Kabirijeve tvrdnje. Osim toga, sud je naložio Kabiriju i još dvojici optuženih da plate sudske troškove. U novembru 2020. Kabiri se žalio na presudu Vrhovnom sudu, a u martu 2022. Vrhovni sud odbio je žalbu.

U aprilu 2022. fondovi su Kabiriju poslali pismo u kojem zahtijevaju isplatu duga. Fondovi tvrde da je Kabiri tvrdio da je garancija koju je dao kao dio ugovora o finansiranju istekla i da sud nije imao ovlasti izdati nalog za pokretanje postupka jer je napustio zemlju i ne živi u Izraelu. Također je tvrdio da ima primjedbi u vezi s navodnim dugom.

U pismu koje je Kabirijev advokat Adi Braunstein u maju 2022. poslao advokatima fondova, između ostalog se tvrdi da su „iznos potraživanog duga i priloženi obračun neutemeljeni i odbijeni… te da je Kabirijeva garancija istekla“, te dodaju da Kabiri ističe da ne postoji nikakva presuda kojom se utvrđuje njegova finansijska obaveza za garancije za ugovor o finansiranju.

Osim toga, radi se o dužničkim potraživanjima oko kojih se vodi spor, a osim obaveze za troškove, on fondovima ne duguje ništa. Prema njihovim riječima, prijavitelji su zlonamjerno i u lošoj namjeri godinama izbjegavali unovčenje umjetničkog blaga koje im je stavljeno u zalog, čime su uzrokovali smanjenje vrijednosti i gomilanje kamata od toga.

Amira Gross Kabirija Sud proglasio nesolventnim

U julu ove godine izraelski sud je presudio da, „budući da je utvrđeno da je dužnik u stanju nesolventnosti s obzirom na pretpostavku o nesolventnosti i s obzirom na neplaćanje duga po presudi, nema potrebe raspravljati o potraživanju dužnika za dodatni dug, mnogo veći dug, u odnosu na vlastito jamstvo koje je dao kompaniji ‘Hare'l’ kao dio ugovora o finansiranju.

Čak i ako se utvrdi da taj dug nije dokazan, dužnik je i dalje u stanju nelikvidnosti, a s obzirom na sve navedeno, utvrđeno je da dužnik duguje ogroman iznos prema podnositeljima zahtjeva za njegovo osobno jamstvo u sklopu ugovora o financiranju, utvrđeno je da o visini tog duga još nije odlučeno, ali se radi o golemim iznosima, čak i znatno nižim od izračuna podnositelja, utvrđeno je da dužnik taj dug nije vratio“.

Sud je u svojoj odluci također naveo da se „ne može pobjeći zaključku da je dužnik nesposoban za plaćanje“.

Trajna zabrana raspolaganja imovinom

Izraelski su mediji tražili Kabirijev komentar na ovu odluku, ali nisu ga dobili. Umjesto njega, odgovorio im je njegov advokat Adi Braunstein.

„Moj klijent žali zbog odluke i namjerava uložiti žalbu, makar samo zato da žalbeni sud može razjasniti proturječnost između odredbi odluke i odluka Okružnog suda u Tel Avivu od 21. septembra 2020. godine, kojom je utvrđeno da gospodin Kabiri nema finansijskog duga prema Cogitu, te da će žalbeni sud utvrditi zašto je prekršajni sud zanemario u svojoj odluci činjenicu da je privremene ovrhe koje je Cogito nametnuo na imovini mog klijenta (krajem 2020), a koje su bez ikakve sumnje privremene ovrhe, mnogo manje ekstreman pravni lijek od rješenja o pokretanju postupka, poništio okružni sud.“

Također, u julu ove godine sud je odobrio zahtjev „Cogito Capitala“ i izdao trajnu zabranu Kabiriju raspolaganja svojom imovinom. Naveo je i da, „s obzirom na to da dužnik ne živi u Izraelu, ne nalazi razloga za izdavanje naloga za odgodu odlaska dužnika iz zemlje“.

Dosije “Pad Kabirija”

Presuda iz jula odnosi se na vrijeme kada je Kabiri bio čelnik fudbalskog kluba „Hapoel“ iz Tel Aviva, koji je nakon toga bankrotirao i prebačen je u niži rang takmičenja, što nije bila isključivo Kabirijeva odgovornost. Kada je propao „Hapoel“, ugledni izraelski Haaretz objavio je kompletan, obiman dosje u četiri nastavka u kojem je donio sve detalje koji su doveli do propasti kluba. Četvrti nastavak dosjea nosio je naslov „Pad Kabirija“.

U dosjeu stoji da je Kabiri bio strastveni navijač tog kluba, da je s 22 godine radio kao menadžer u snooker klubu u Petah Tikvi, ali je u kratkom vremenu, prema riječima ljudi koji su ga tada poznavali, ušao u svijet biznisa i počeo voziti mercedes. Polje umjetnosti postalo je njegovo glavno zanimanje, a tvrdio je da je bogatu zbirku umjetnina naslijedio od djeda.

U decembru 2014. Kabiri je održao gala večer u Muzeju Tel Aviva za muzej Ermitaž. Kabiri, koji zastupa taj ruski muzej u Izraelu, pozvao je nekoliko ljudi iz kluba na večeru kako bi pronašli sponzore spremne da investiraju u klub. Klub nije imao novaca za ambiciozan plan dovođenja i formiranja jeftinih mladih igrača koje će kasnije transferirati u Evropu za velike novce, ali se zaduživao.

Tako je i Kabiri bio uvučen u poslove „Hapoela“. Počelo je tako što mu se požalio vlasnik zaštitarske kompanije koji je tvrdio da će mu propasti posao zbog duga kluba. Kabiri mu je prebacio novac, a onda još nekoliko puta.

Onda je postalo ozbiljno, „Hapoelu“ je prijetila likvidacija zbog dugova i tražili su od Kabirija da preuzme klub. Kaže da je tražio 24 sata da se posavjetuje s porodicom, koja je odlučno bila protiv. Ipak je pristao, čak i kada mu je rečeno da će morati u klub unijeti dva miliona eura godišnje.

Kada su pitanju bili dugovi, Kabiriju su rekli da je on 27 miliona šekela. No, prema finansijskim izvještajima kluba, ukupni dugovi iznosili su 43 miliona. U aprilu 2015. „Hapoel“ je objavio da će Kabiri i njegov saradnik Adi Crispin kupiti 50% dionica. Kabiri je kupio ukupno 30 posto dionica za 3,6 miliona šekela s opcijom za dodatnih 20 posto kasnije. On i Crispin počeli su graditi ekipu.

Tri mjeseca prošlo je od trenutka kada je ime Amira Kabirija objavljeno u medijima dok posebna komisija u ime tamošnjeg Fudbalskog saveza 1. jula 2015. godine nije odobrila prijenos upravljačkih prava na njega. Tokom dubinske analize kroz koju je prošao Kabiri pojavili su se brojni upitnici o tom čovjeku.

Glavna sumnja u vezi s Kabirijem proizlazila je iz činjenice da se značajan dio njegovog bogatstva temeljio na umjetninama čija vrijednost nije jasna, a pogotovo nije likvidna. Na pitanje u maju 2015. ima li potrebne svote neophodne za vlasništvo nad klubom kao što je „Hapoel“ Tel Aviv, Kabiri je odgovorio: „Nema razloga za brigu, uvijek mogu prodati jednu sliku za nekoliko miliona i donijeti novac.“

Nakon što je ušao u klub, pričalo se o budžetu od samo 25 miliona šekela za oživljavanje kluba i smanjenje duga. Kabiri je tvrdio da je postavio gornju granicu kada su u pitanju godišnje plaće igrača na 140 hiljada eura, no, kako stoji u dosjeu Haaretza, brzo se predomislio. Počeo je potpisivati ugovore znatno više od postavljenog praga, na kraju je u klubu bilo čak 34 igrača. Stvari su krenule prema dolje.

U januaru 2016. finansijskim problemima „Hapoela“ dodani su novi. Novi zakoni Banke federalnih rezervi SAD-a protiv pranja novca učinili su Kabirijeve transfere problematičnima (većina njegovog novca položena je na bankovne račune u inozemstvu ). On je tvrdio da nema problema. „Svaki transfer iz inozemstva postao je birokracija koja zahtijeva papirologiju, proces koji traje sedmicama. Rekao sam da je novac zapeo u banci zbog novih propisa. Ako postoji nešto za skrivanje i novac nije bio u redu, bi li se njime mogao platiti porez na dohodak? Bi li to otišlo u Bank of Israel? Oni to ne bi prihvatili. Za sve sam dao dokumente, ali to su stvari za koje treba vremena.“ Istodobno, nastavile su se nizati i tužbe protiv kluba, rasli su dugovi prema zaštitarskoj firmi, lokalnim vlastima, bivšim igračima i trenerima. Sve skupa više od 30 miliona šekela nakupljenih tokom 2015. godine.

Najkontroveznija osoba u historiji Kluba

I onda je puklo. Jedan od najuspješnijih izraelskih klubova, suočen s dugovima od oko 26 miliona dolara), zatražio je od suda da imenuje stečajnog upravitelja za rješavanje nepodmirenih dugova.

To je značilo da je sva imovina kluba zamrznuta i da je Kabiri izgubio kontrolu nad klubom. „Posvetio sam svoj život dobrobiti ‘Hapoel’ Tel Aviva“, rekao je Kabiri u tekstu objavljenom na stranici Ynet. „Ovaj proces je bio najteži koji sam doživio, ali sam uvjeren da je zamrzavanje postupka najbolja stvar koja se mogla dogoditi. Htio sam biti bolji, ali nisam imao drugog izbora. Uložio sam gotovo sav svoj novac.“ Kabiri je rekao da je ukupno uložio oko 19 miliona dolara u klub.

Na sličan način o propasti „Hapoela“ izvještavao je izraelski portal Walla na svojim sportskim stranama. Taj je medij ustvrdio da je Kabiri postao možda i najkontroverznija figura u historiji kluba. Taj medij tvrdi da je prije bankrota klub vodio trojac Manny Weitzman, Amir Kabiri i Adi Crispin.

Weizman je želio da njih dvojica kupe 10 posto dionica kluba. Crispinu je ponuđeno da bude partner u poslu s nekretninama u Hrvatskoj, budući investitori su „išli od banke do banke kako bi im odobrili hipoteku na stan. Kasnije je iznos koji je dobio za hipoteku svoje kuće prebačen u ‘Hapoel’ Tel Aviv. Kako osobi koja u klub ulaže desetine miliona treba pomoć da dobije hipoteku?“

Otprilike krajem aprila 2015. Kabiri već postaje najjači čovjek u klubu. I dok su se neki koji ga poznaju kleli da on u to vrijeme nije imao finansijske mogućnosti prebaciti veliku količinu novca u klub, reviziji je predočeno da ima lični kapital od 88 miliona dolara. Kabiri je odjednom postao „vrlo bogat čovjek“, piše Walla.

Neposredno prije nego što je postao službeni nositelj prava, Kabiri je dostavio dokument u kojem stoji da posjeduje umjetnine procijenjene na 88 miliona kuna, a od njega nije traženo da dozvoli uvid u bankovni račun ili njegovu ušteđevinu ili depozite. U svakom slučaju, piše Walla, niko nije imao pravi dokaz ima li Kabiri dovoljno novca da kupi „Hapoel“ Tel Aviv ili ne. I Walla Sport tvrdi da su nevolje počele kada je Kabiri počeo preplaćivati nove igrače. Kabiri je uvijek tvrdio da ih je plaćao vlastitim novcem, ali mnogo je i onih koji tvrde da je Kabiri obećao namaći sredstva sa više strana te je tako povećao budžet. Postoji i službena verzija koja tvrdi da se Kabiri obavezao investirati vlastite milione. Na ovaj ili onaj način, „Hapoel“ Tel Aviv je počeo zapadati u finansijske probleme, a Kabiri je počeo upadati u probleme s ostakom klupske uprave.

Prvo počele kasniti plate

Uz kašnjenje plaća, zaposlenici su shvatili da je budućnost kluba u opasnosti. Po kuloarima su počele kružiti priče o kreditima koje Kabiri vraća preko „Hapoela“ i drugim stvarima koje baš i nisu znali probaviti. Usput, iste te pozajmice i prijenosi sredstava njegovom partneru pojavljuju se i u čekovima koji su preneseni kao dio izjave pod zakletvom poslane sudu. Osim toga, „Hapoel“ tvrdi da su zajmovi koji se isplaćuju Kabiriju za hipoteku koju je uzeo na svoju kuću i kuću svoje majke kao dio sredstava koje je uložio u „Hapoel“.

I onda se u cijeloj priči pojavljuje jedna kompanija koja će se, zajedno s Kabirijem, pojaviti tri godine kasnije u Bosni i Hercegovini, odnosno u Mostaru i tamošnjem „Aluminiju“. U augustu 2016. godine „Hapoel“ je objavio da je postigao sponzorski ugovor s kineskim konglomeratom „China Machinery Engineering Corporation“ (CMEC).

Gdje su nestali Kinezi?

U augustu 2019. godine portal Hercegovina.info objavio je vijest u kojoj je, između ostalog, stajalo: „Misteriozna kineska kompanija, koju u pregovorima o kupovini ugašenog ‘Aluminija’ d. d. Mostar zastupa agencija iz Izraela, već posluje u BiH. ‘China Machinery Engineering Corporation’ (CMEC) gigant je metalske industrije, a već dvije godine gradi vjetroelektranu kod Tomislavgrada.

U siječnju 2016. godine potpisali su memorandum o razumijevanju koji predviđa gradnju Vjetroelektrane Gradina pored Tomislavgrada vrijedne 150 milijuna eura. Kineze u ovom i sličnim poslovima zastupa agencija iz Izraela koju predvodi biznismen Amir Gross Kabiri. Kabiri je kolekcionar umjetnina i vlasnik nogometnog kluba ‘Hapoel’ Tel-Aviv, a najčešće se pojavljuje kao posrednik između bogatih kineskih kompanija i zanimljivih projekata u ovoj široj regiji.”

Tog ljeta Vlada Federacije, nakon pregovora s nekoliko zainteresiranih kompanija, prihvata ponudu izraelske grupacije „M. T. Abraham“ i njenih kineskih strateških partnera za preuzimanje mostarskog „Aluminija“. Kinezi će ubrzo nestati iz vidokruga, ostat će samo Kabiri i njegova „M. T. Abraham“, koja će, prema pisanjima ovdašnjih medija, za simbolične novce dobija svu infrastrukturu mostarske kompanije, ali i pravo korištenja brenda kompanije, upisivanje založnog prava na imovinu, uvođenje partnera, mogućnost otkupa dijela fabrike ili kompletne fabrike uz ekskluzivno pravo preče kupovine kao i izgradnje energetskih objekata. Kako će na kraju taj Kabirijev poslovni poduhvat skončati?

(stav.ba)

Najnovije

Obilježavanje 20. godišnjice obnove Starog mosta: Međunarodna konferencija „Dijalog za budućnost“

Mostar je u fokusu dešavanja, a povod je obilježavanje 20. godišnjice obnove Starog mosta....

Službeno: Donesena odluka o sazivanju vanredne Skupštine FK Velež!

Fudbalski klub Velež Mostar obavjestio je sve svoje članove, navijače i prijatelje Kluba, kao...

Mostar: Zbog radova Ulica kralja Petra Krešimira IV se zatvara za promet

 Radovi u Ulici kralja Petra Krešimira IV – III faza započet će u srijedu,...

Zrinjski saznao potencijalnog protivnika u 3. kolu UEFA Konferencijske lige

Nogometaši Zrinjskog saznali su i potencijalnog protivnika u 3. kolu kvalifikacija UEFA Konferencijske lige,...

Vezane vijesti

Obilježavanje 20. godišnjice obnove Starog mosta: Međunarodna konferencija „Dijalog za budućnost“

Mostar je u fokusu dešavanja, a povod je obilježavanje 20. godišnjice obnove Starog mosta....

Službeno: Donesena odluka o sazivanju vanredne Skupštine FK Velež!

Fudbalski klub Velež Mostar obavjestio je sve svoje članove, navijače i prijatelje Kluba, kao...

Mostar: Zbog radova Ulica kralja Petra Krešimira IV se zatvara za promet

 Radovi u Ulici kralja Petra Krešimira IV – III faza započet će u srijedu,...