U okviru manifestacije „Volimo te, naš Poslaniče“, na platou ispred Čaršijske džamije u Jablanici sinoć je održana promocija knjiga muftije mostarskog dr. Salem-ef. Dedovića. Predstavljene su knjige „Lakišića harem u centru Mostara – trajanje i otimanje“, „Put vjere i odgovornosti“ i „Putokazi i krikovi iz Hercegovine“.

Program je otvorio i prisutne poselamio moderator Semir-ef. Jahić, a potom je, u svojstvu domaćina, dobrodošlicu muftiji, promotorima i gostima iskazao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Jablanica h. Ekrem-ef. Hodžić.

Prvi se prisutnima obratio mr. Ilham-ef. Puce, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva mostarskog, koji je predstavljajući spomenute knjige najviše govorio o knjizi „Lakišića harem u centru Mostara – trajanje i otimanje“. Kroz hronologiju događaja približio je višegodišnju borbu Islamske zajednice za povrat uzurpirane vakufske imovine, ukazujući na brojne neregularnosti koje su pratile, i još uvijek prate, izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta na sakralnom prostoru Bošnjaka.

Ilham-ef. je podsjetio i na važnu činjenicu da je, prema planu Međunarodne zajednice za poslijeratno uređenje Mostara, Centralna zona grada, kojoj pripada i Lakišića harem, bila određena kao zona spajanja. Prostor koji je trebao povezivati ljude i dijelove grada, kroz nepravedan odnos prema vakufskoj imovini postao je jedno od najočitijih mjesta sporenja.

Posebnu vrijednost knjige čini veliki broj arhivskih dokumenata kojima je detaljno obrazložena uzurpacija vakufske imovine s jedne i borba za dostojanstvo s druge strane. Zbog njenog izuzenog značaja i važnosti knjiga je prevedena i na engleski jezik.

Mr. Nusret-ef. Abdibegović, muftija u penziji, svoje izlaganje započeo je od povoda koji je okupljanju dao poseban okvir – manifestacije posvećene Allahovom Poslaniku, a.s. Govoreći o Poslaniku kao Ahmedu, Muhammedu – mnogohvaljenom i Mustafi – odabranom, istakao je da sjeme koje je Poslanik, a.s., zasijao svojim sunnetom niče i raste i u Hercegovini, među ljudima koji se bore za dostojanstvo i ravnopravnost Bošnjaka u ovom dijelu naše domovine.

Nusret-ef. nije krio ni lični razlog svoga dolaska u Jablanicu. Kazao je da ga je poziv muftije Dedovića obradovao i da je došao ne samo kao promotor njegovih knjiga nego i kao njegov prijatelj – da mu pruži podršku i jasno kaže da u svojoj misiji nije sam.

Čitajući knjige koje su predstavljene, kazao je, jasno je moguće prepoznati dvije strane – „stranu istine i stranu laži, odnosno stranu pravde i stranu nepravde“. Podsjetio je da je naša ulema u svojim programima rada i djelovanja uvijek povezivala tri vrijednosti koje se ne mogu odvajati – vjeru, narod i domovinu. Kod muftije Dedovića, dodao je, snažno se pojavljuje i četvrta – vakuf.

Otuda i obaveza da se pred nepravdom ne šuti i da podrška ne ostane samo deklarativna. Njegova poruka bila je jasna: muftija u ovoj borbi nije sam.

Na kraju se prisutnima obratio autor predstavljenih knjiga, muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović. Poselamio je okupljene i izrazio zadovoljstvo što večer provodi s Jablaničanima, na platou Čaršijske džamije i u lijepom ambijentu otvorenog prostora.

Govoreći o onome što smatra svojom zadaćom, muftija Dedović bio je sasvim jasan – boriti se protiv diskriminacije i za ravnopravnost ljudi. Naslov „Putokazi i krikovi iz Hercegovine“ u tom smislu ne govori samo o problemima. Ti krikovi su, kazao je, istovremeno i putokazi i nada da je na ovim prostorima moguće graditi odnose zasnovane na uvažavanju i poštivanju različitosti.

Posebno se osvrnuo na Lakišića harem i činjenicu da je Islamska zajednica, nakon uzurpacije sakralnog prostora Bošnjaka i nelegalne gradnje kazališta, na manjem preostalom dijelu zemljišta predložila izgradnju Interkulturnog centra „Mevlana“. Zamišljen je kao mjesto susreta i povezivanja, otvoreno svima koji dolaze s dobrim i iskrenim namjerama. Time je, nasuprot isključivosti, ponuđena ideja prostora koji spaja ljude.

Govoreći o odgovornosti institucije koju predstavlja, muftija Dedović naglasio je da funkcija mostarskog, odnosno hercegovačkog muftije nikada nije bila samo funkcija. Historija ove institucije pokazuje da je muftijska stolica u Hercegovini podrazumijevala brigu za narod i odgovornost prema vremenu i prostoru u kojem djeluje.

„Ovo nikada nije bila funkcija šutnje“, bila je jedna od poruka njegovog obraćanja.

Zato, naglasio je, ni podrška ne smije ostati samo na riječima. Ona se potvrđuje djelovanjem i spremnošću da se stane uz ono što je pravedno, dok institucija mostarskog muftije mora ostati uz svoj narod i istovremeno čvrsto na strani ravnopravnosti svih ljudi koji žive na ovom prostoru.

Svoje izlaganje muftija Dedović završio je porukom koja je izašla iz okvira samih knjiga i sažela njegovo razumijevanje Bosne i Hercegovine:

„Država Bosna i Hercegovina postoji na svim njenim rijekama – Drini, Bosni, Bregavi, Trebišnjici i, naravno, u pitomoj i plodnoj dolini Neretve.“

Na kraju programa moderator Semir-ef. Jahić zahvalio je muftiji Dedoviću, promotorima i svima koji su prisustvom uveličali ovu večer. Nakon jacija-namaza razgovor je nastavljen u opuštenijoj atmosferi, uz kahvu i osvježenje.

I možda je upravo taj susret na platou Čaršijske džamije najbolje pokazao zbog čega je važno da ovakve knjige ne ostanu samo na policama. One čuvaju dokumente i događaje od zaborava, ali istovremeno otvaraju pitanja koja još nisu završena. Vakuf, dostojanstvo i ravnopravnost nisu samo teme tri knjige predstavljene u Jablanici. To su pitanja odgovornosti prema prostoru kojem pripadamo i prema onome što ćemo na tom prostoru ostaviti generacijama poslije nas.

S. J.