Nakon što su hrvatski predstavnici Vladi Federacije BiH dostavili Prijedlog Zakona o plinovodu ‘Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’, jasno je da hrvatska strana i dalje inzistira na novom poduzeću sa sjedištem u Mostaru, a koje bi bilo zaduženo za izgradnju ovog plinovoda te njime upravljala.

Prema izvorima Dnevnog lista već se spominje i ime prvog čovjeka tog budućeg poduzeća. Od međunarodne zajednice još nema komentara, a najiščekivaniji je onaj iz Veleposlanstva SAD-a u BiH.

Nazire se prvi čovjek HDZ-ovog plinskog poduzeća?

Izvori Dnevnog lista spominju Ivicu Nuića kao mogućeg prvog čovjeka budućeg poduzeća Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar, a kojeg bi, prema prijedlogu zakona osnovala Vlada FBiH.

Inače, Nuić je podrijetlom iz Konjica, ugledni je biznismen, radio je u Montmontaži, zamjenik je predsjednika NO Jadranski naftovod (JANAF) sa sjedištem u Zagrebu, član je Udruge BH Hrvata ‘Prsten’, član Glavnog odbora Matice Hrvatske.

Zanimljivo je da je u BiH, u Mostaru,  krajem 2021. godine registrirao poduzeće EROPLIN s početnim kapitalom od 70.000 KM i ovlastima za vanjsku trgovinu. Mediji u Hrvatskoj Nuića su svojedobno dovodili i u svezu kupoprodajom dionica Večernjeg lista austrijskoj novinskoj kući Styria. Istodobno, sam Nuić ponekad napiše autorski tekst za Večernjak.

Kakva je uloga u ovome susjedne Hrvatske te hoće li ovaj prijedlog HDZ-a ipak „amenovati“ SAD, ostaje za vidjeti.

S druge strane, poznat je stav bošnjačke strane da za ovaj projekt treba biti odgovoran sarajevski BH Gas d.o.o. Sarajevo, Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina kojeg je osnovala Vlada FBiH 1997. godine, a pod čijim je nadzorom upravljanje dijela bh plinovoda koji ide od Zvornika do Sarajeva, ali samo dijelom koji prolazi Federacijom. Za sada, BiH je potpuno ovisna o ruskom plinu kojeg uvoze dva poduzeća – Gas Res Banja Luka zaduženo je za uvoz ruskog plina od Gazproma za područje RS, a Energoinvest iz Sarajeva za Federaciju.

Još se pamti optužba američkog veleposlanika prema Čoviću

Da je upravo BH GAS nositelj projekta podržavaju i neki istaknuti međunarodni dužnosnici u BiH, a još se pamti oštra kritika američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja kako predsjednik HDZ BiH Dragan Čović blokira projekt Južna interkonekcija zbog zahtjeva da novo poduzeće upravlja projektom izgradnje plinovoda.

No, i ‘prozvana strana’, ima svoje argumente – tvrde da je BH GAS opterećen aferama oko zakonitosti u poslovanju, dugovima, ali i da u njegovim upravljačkim strukturama nema hrvatskih predstavnika. Slično kao i kada bi sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, čiji menadžment također imenuje Vlada FBiH, blokirali bilo kakvu mogućnost kreditnog zaduženja za nove projekte izgradnje bolničkih kapaciteta, spočitavajući im milijunske dugove što su se nagomilali tijekom proteklih godina od strane tog istog menadžmenta koje je imenovala upravo Vlada FBiH.

Međutim, vrlo diskutabilno je kako bi od dijela Federacije bilo prihvaćeno odustajanje od nabavke ruskog plina koji u BiH pristiže turskim tokom, a čime bi upravo Turska ostala bez značajnih financijskih sredstava. S obzirom na dugogodišnje prijateljske odnose turskog predsjednika Erdogana s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, ali i njegove veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pitanje investitora i predvodnika projekta postaje ne samo top političko pitanje u BiH, već i geopolitičko pitanje.

Za razliku od blokada i problema u Federaciji BiH, Republika Srpska (RS) još više, jedinstveno, učvršćuje svoju ovisnost o ruskom plinu i to  Novom istočnom interkonekcijom, zajedničkim projektom Srbije i RS koji bi trebao ići trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banja Luka – Prijedor – Bosanski Novi, a nositelj projekta je GAS RES.

Ali, kada je riječ o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija, sve je puno, puno kompliciranije, a mreža lokalno-političkih, interesnih, geopolitičkih i ekonomskih interesa “teških” milijarde sve je gušća. No, za sada iz Veleposlanstva SAD-a u BiH nisu reagirali na vijest o HDZ-ovom prijedlogu zakona o plinovodu.

HDZ predlaže: Umjesto BH GAS-a – Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar

U Prijedlogu Zakona kojeg su poslali hrvatski predstavnici, u članku 5., točki 1., tako stoji: “Za nositelja investicije projekta plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ određuje se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Investitor)”, dok u točki 4. stoji: “Projekt plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ će se realizirati u potpunosti od strane Investitora, i/ili u suradnji s operatorima distribucijskog sustava, i/ili u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu i drugim važećim zakonskim propisima.”.

U Prijedlogu Zakona, u točki 1., gdje se govori i o točki interkonekcij stoji: “Koordinate točke interkonekcije transportnih sustava definiraju se posebnim sporazumom između dva susjedna operatora transportnih sustava, i to: Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar iz Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Mostaru kao javno poduzeće čiji je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine i “Plinacro” d.o.o. iz Republike Hrvatske.”

Trasa plinovoda Južna interkonekcija bila bi na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Granica Republika Hrvatska/BiH – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu – Uskoplju i Jajcu na području FBiH, uključujući infrastrukturu projekta, točku interkonekcije, investitora. Ovim projektom značajno bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu u Federaciji BiH, ali i omogućila plinofikacija Hercegovine, kao i drugih područja koji za sada nisu imale tu mogućnost. Koliki je značaj ovog plinovoda za razvoj ovih područja posebno nije potrebno pojašnjavati.

Ovaj projekt je i smjer budućeg, snažnog povezivanja BiH s EU i susjednom Republikom Hrvatskom jer bi preko terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku za BiH osiguravala plin iz RH, odnosno, preko Jadransko-jonskog plinovoda nabavku azerbejdžanskog plina.

(Dnevni list)