Rezultati stručnog ispitivanja zemljišta na području deponije Uborak i u njenoj blizini pokazuju značajno prisustvo teških metala, a pojedini uzorci svrstani su u IV klasu – jako onečišćeno zemljište. Zastupnik u Parlamentu FBiH Sanela Kajan upozorio je da nalaz zahtijeva hitnu reakciju nadležnih institucija, dodatna istraživanja i ispitivanje mogućeg utjecaja zagađenja na poljoprivredne proizvode, vodu i zdravlje stanovništva.
Kajan je objavio da je dobio Stručni izvještaj Federalnog zavoda za agropedologiju, koji je urađen na osnovu terenskih i laboratorijskih istraživanja zemljišta nakon velikog požara koji je u junu ove godine zahvatio deponiju Uborak.
Prema podacima koje je objavio, u analiziranim uzorcima utvrđene su značajne koncentracije više teških metala.
Među najizraženijim vrijednostima su:
- bakar – 1.270 mg/kg
- cink – 1.104 mg/kg
- nikl – 101,43 mg/kg
- hrom – 97,07 mg/kg
- arsen – 23,58 mg/kg
- kadmij – 4,40 mg/kg
Posebno zabrinjava podatak da su, prema Kajanovoj objavi, za više analiziranih elemenata pojedini uzorci zemljišta svrstani u IV klasu, odnosno kategoriju jako onečišćenog zemljišta.
„To nisu podaci koje bilo ko smije ignorisati“, poručio je Kajan, naglašavajući da rezultati predstavljaju ozbiljan razlog za nastavak istraživanja i reakciju nadležnih institucija.
Još se ne može utvrditi šta je posljedica požara
Ipak, Kajan je u svojoj objavi naglasio važnu stručnu činjenicu – aktuelni nalazi sami po sebi još ne daju konačan odgovor na pitanje odakle potiče utvrđeno zagađenje.
Naime, stručnjaci u ovom trenutku ne mogu jednoznačno utvrditi koliki dio zagađenja je direktna posljedica požara iz juna, a koliki dio predstavlja posljedicu dugogodišnjeg rada i historijskog opterećenja deponije Uborak ili eventualnih drugih izvora.
Upravo zbog toga Kajan upozorava da objavljeni rezultati ne predstavljaju završetak istraživanja.
„Ovaj izvještaj ne zatvara priču o Uborku. On je tek ozbiljna potvrda da se istraživanja moraju nastaviti“, naveo je.
Takav pristup je posebno važan jer bi se bez dodatnih analiza teško moglo precizno utvrditi da li je požar izazvao dodatnu mobilizaciju i širenje štetnih materija u okolno zemljište ili su utvrđene koncentracije prvenstveno rezultat višegodišnjeg opterećenja prostora oko deponije.
Traži se novo i dublje uzorkovanje
Federalni zavod za agropedologiju, prema informacijama koje je objavio Kajan, preporučio je nastavak istraživanja, uključujući novo uzorkovanje i dodatno, dubinsko ispitivanje najzagađenijih područja.
Posebna pažnja trebala bi biti posvećena poljoprivrednom zemljištu i biljkama koje se uzgajaju na tom području.
Kajan traži da se istraživanja ne završe samo analizom površinskog sloja zemljišta, već da se provede i dubinsko uzorkovanje do 30 centimetara, kako bi se utvrdilo koliko duboko su potencijalno štetne materije prodrle u tlo.
„Ne smije se stati na ovome“, poručio je Kajan, tražeći hitno provođenje druge i treće faze istraživanja.
Prema njegovim riječima, posebno je važno utvrditi stanje na parcelama na kojima je registrovano prisustvo kadmija, arsena, bakra i cinka.
Ulaze li teški metali u hranu?
Jedno od ključnih pitanja koje se sada nameće jeste šta se događa s poljoprivrednim kulturama koje rastu na području u blizini deponije.
Kajan zato traži da se, osim zemljišta, hitno ispitaju biljne kulture i poljoprivredni proizvodi sa parcela na kojima su utvrđene povišene koncentracije teških metala.
„Na parcelama gdje je utvrđeno prisustvo kadmija, arsena, bakra i cinka mora se hitno ispitati da li ovi teški metali ulaze u hranu koju građani konzumiraju!“, naveo je.
To je pitanje koje nadilazi samo ekološki aspekt problema. Ukoliko bi dodatna istraživanja pokazala da postoji prijenos određenih kontaminanata iz zemljišta u biljke i poljoprivredne proizvode, otvorilo bi se i pitanje sigurnosti hrane proizvedene na tom području.
Zbog toga bi, osim analiza zemljišta, bilo potrebno sistematski ispitati različite vrste poljoprivrednih kultura, ovisno o tome šta se uzgaja na potencijalno kontaminiranim parcelama.
Posebna pažnja na vodu, bunare i izvorišta
Još jedno pitanje koje Kajan smatra posebno važnim jeste mogućnost da kontaminanti iz zemljišta dospiju u podzemne i površinske vode.
Zbog toga traži da se ispita postoji li mogućnost prelaska teških metala iz zemljišta u vodu, izvorišta i bunare na području oko Uborka.
To bi zahtijevalo ciljane analize vode na lokacijama koje se nalaze u potencijalnom pravcu kretanja zagađivača, posebno na područjima gdje stanovništvo koristi bunare ili druge lokalne izvore vode.
Traže se analize dioksina i PFAS-a
Kajan istovremeno traži da se istraživanja prošire i na kontaminante koji nisu obuhvaćeni dosadašnjim analizama.
Posebno je zatražio da Vlada FBiH i Grad Mostar osiguraju sredstva za angažovanje akreditovanih laboratorija koje bi izvršile analize na dioksine i PFAS spojeve.
Prema njegovoj objavi, takve analize u dosadašnjoj fazi nije bilo moguće izvršiti, zbog čega ih smatra važnim dijelom nastavka ispitivanja posljedica požara i dugotrajnog opterećenja područja deponije.
Potreban dugoročni monitoring
Kajan se pozvao i na preporuku za dugoročni monitoring u narednih šest do 12 mjeseci.
To bi omogućilo da se stanje ne posmatra samo kao jednokratna posljedica požara, nego da se prati eventualna promjena koncentracija štetnih materija kroz vrijeme.
Takav monitoring mogao bi dati odgovor i na neka od ključnih pitanja: da li se koncentracije pojedinih elemenata smanjuju, ostaju stabilne ili se povećavaju, postoje li razlike između različitih dubina tla te postoji li širenje kontaminacije prema poljoprivrednim površinama i vodama.
Uborak više nije samo pitanje deponije
Za Kajana, objavljeni rezultati predstavljaju dodatnu potvrdu da se problem Uborka mora posmatrati šire – kao pitanje zaštite okoliša, ali i potencijalnog utjecaja na zdravlje stanovništva.
„Uborak nije samo lokalni, nego zdravstveni i ekološki problem prvog reda“, poručio je.
Istovremeno je zatražio da se utvrdi odgovornost za postojeće stanje i napravi jasan plan sanacije područja.
„Zdravlje stanovnika nema cijenu i od nadležnih institucija ću insistirati na potpunoj transparentnosti i poduzimanju hitnih sanacionih mjera!“, naveo je Kajan.
Objavljeni rezultati, dakle, otvaraju više pitanja nego što ih trenutno zatvaraju. Ono što je prema dostupnim podacima već utvrđeno jeste prisustvo povišenih koncentracija više teških metala u analiziranim uzorcima zemljišta, pri čemu su pojedini uzorci ocijenjeni kao jako onečišćeni.
Ono što tek treba utvrditi jeste uzrok takvog stanja, prostorni obuhvat kontaminacije, dubina prodiranja štetnih materija, njihovo eventualno prisustvo u vodi i poljoprivrednim proizvodima, kao i mogući doprinos požara iz juna ukupnom nivou zagađenja.
Zbog toga će naredna faza istraživanja biti od ključnog značaja. Posebno će biti važno da analize provode stručne i akreditovane institucije, da rezultati budu javno dostupni i da se na osnovu njih donesu konkretne mjere zaštite stanovništva i okoliša.
