– Nedopustivo je da veliki broj portala nastavlja raditi bez ikakvih osnovnih podataka – bez imena i prezimena osoba koje uređuju i objavljuju sadržaj, bez imenovanog urednika, bez novinara, bez adrese, bez e-maila i bez broja telefona. Takvi portali ne mogu se smatrati medijima u profesionalnom smislu već predstavljaju poligone za manipulacije, širenje mržnje, dezinformacija i bilo kakvog sadržaja bez ikakve odgovornosti – obrazložio je Kajan.

Koliko je važno ostati pribran i ne reagovati na neprovjerene, senzacionalističke objave, Kajan navodi primjer iz susjedne Hrvatske gdje je u naslovu portala objavljeno da je “muslimanski migrant izbo časnu sestru uzvikujući Allahu Ekber”, međutim, službeni rezultati policijske i pravosudne istrage pokazali su suprotno – da se ona sama ozlijedila te je protiv nje podignuta krivična prijava zbog lažnog prijavljivanja krivičnog djela, obmanjivanja policije i uznemiravanja javnosti.

Sličan slučaj desio se i u Mostaru, napominje Sanel Kajan, kada je nakon paljenja službenog vozila gradonačelnika Mostara, veliki broj portala objavio potpuno lažne i neutemeljene vijesti.

To nažalost nije izolovan slučaj, konstatuje Kajan napominjući da u Federaciji BiH djeluju desetine, pa i stotine portala bez impresuma, bez osnovnih identifikacijskih podataka i bez ikakve mogućnosti da građani, novinari ili institucije utvrde ko stoji iza plasiranja lažnih vijesti i sadržaja koji potiču mržnju i netrpeljivost.

Na taj način razara se povjerenje među ljudima, potiče polarizacija u društvu i urušava integritet novinarske profesije. Ovo je dno profesionalnih standarda i moralno posrnuće koje više niko ne smije tolerisati, mišljenje je Kajana.

Formalno, internet portali potpadaju pod ingerenciju samoregulacijskog Vijeća za štampu i online medije u BiH, međutim, pravila Vijeća propisuju da građani, uz prigovor Vijeću, treba da se obrate samom portalu, što mnogi doživljavaju kao potencijalnu prijetnju za vlastitu sigurnost. Istovremeno, veliki broj portala uopšte nema istaknut kontakt, ime urednika ili redakciju, pa građani i ne znaju kome se mogu obratiti.

U Federaciji BiH trenutno nema zakonske regulative koja bi portalima propisivala obavezu registracije djelatnosti i transparentno iznošenje podataka o vlasništvu i odgovornim osobama. Na potrebu uspostave registra online medija i zakonskog regulisanja transparentnosti vlasništva, godinama upozoravaju novinarska udruženja i organizacije civilnog društva, podsjeća Kajan u inicijativi.