Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija po završetku svoga zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je blagdanom 1. studenog 1950. papa Pio Dvanaesti., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo. Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
U BiH se Velika Gospa proslavlja svečano u oko 150 župa, a o osobito se lavi u Međugorju gdje dio katoličkog puka vjeruje u njena ukazanja, Širokom Brijegu gdje je u čast njoj podignuta i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije koja spada i u nacionalne spomenike naše zemlje.