Analiza poslovanja kompanija u Hercegovačko-neretvanskom kantonu za 2025. godinu otkrila je jedan slučaj vrijedan dodatne pažnje. Na desetom mjestu po ostvarenoj neto dobiti našla se kompanija gotovo nepoznata široj javnosti, otvorena u Mostaru svega godinu dana ranije, a radi se o Ailin Technology & Industry d.o.o., s neto dobiti od 6,48 miliona KM i ukupnim prihodom od 16,08 miliona KM, pokazuju podaci Akta.ba portala.

Iza tih brojeva krije se priča koja daleko nadilazi poslovni uspjeh.

Kompanija bez prošlosti, s ogromnim prihodom

Ailin Technology & Industry registriran je u Mostaru u decembru 2023. godine, neposredno prije nego što je na lokaciji Komanje brdo pokraj Stoca otvoreno gradilište jedne od najvećih solarnih elektrana u Bosni i Hercegovini. Kompanija nastupa kao podizvođač radova na tom projektu, a prema finansijskim izvještajima zapošljavala je u prosjeku svega 16 radnika.

Prostom matematikom dobiva se podatak koji govori da je prihod po zvanično prijavljenom radniku iznosi više od milion KM godišnje.

Investitor solarne elektrane je Aurora Solar sa sjedištem u Stocu, osnovana 2022. od strane banjalučkog Tehnomerkura u vlasništvu porodice Nikolić, a kao suvlasnik figurira mađarska kompanija Green Power Investment Ltd čiji je direktor kineski državljanin, a e-mail adresa koristi domenu kineskog državnog giganta Norinco International. Upravo je bosanskohercegovačka podružnica Norinca formalni izvođač radova, koja je prošle godine prijavila ukupni prihod od 37,7 miliona KM i tek devet prijavljenih radnika.

Aurora Solar, kao investitor koji drži koncesiju vlade HNK na 30 godina, u istoj je godini ostvarila prihod od svega 728.523 KM i dobit od 10.196 KM, što otkriva pravu raspodjelu novca u ovom projektu.

Smrt koja je otvorila Pandorinu kutiju

Sve bi možda ostalo ispod radara da 20. juna 2025. godine na gradilištu nije poginuo Wang Xin Bo, 25-godišnji kineski državljanin. Radnik nije imao ni odobren boravak ni dozvolu za rad u Bosni i Hercegovini. Njegova pogibija pokrenula je lanac inspekcijskih nadzora i javnih pritisaka.

Neformalna skupina građana Stolački otpor od samog je početka projekta upozoravala na nepravilnosti, uključujući zapošljavanje radnika iz Kine bez ikakvih dozvola. Kada su se obratili Službi za poslove sa strancima, dobili su odgovor da na gradilištu boravi samo 13 kineskih radnika s valjano odobrenim vizama, a za sve je zahtjeve podnijela Aurora Solar.

No 3. oktobra 2025. godine inspektori su izvršili iznenadni nadzor Komanjeg brda i zatekli 141 kineskog državljanina. Među njima, 71 je radio bez odobrenog privremenog boravka i bez dozvole za rad. Oduzet je 71 pasoš.

Kazne neznatne u odnosu na zaradu

Reakcija institucija bila je spora i finansijski gotovo beznačajna. Svim 71 radniku i njihovim poslodavcima izrečena je ukupna kazna od 37.500 KM, dakle nešto više od 500 KM po osobi. Poređenja radi, sama Ailin Technology ostvarila je neto dobit gotovo 173 puta veću od tog iznosa. Radnici su u novembru napustili Bosnu i Hercegovinu, a troškove povratka snosio je investitor.

Advokat kineskih kompanija Kemal Švrakić tvrdio je za RSE da su radnici legalno ušli u BiH te da je u toku postupak ishođenja dozvola. Naveo je da u trenutku inspekcijskog nadzora radnici nisu bili na gradilištu nego u obližnjem kampu, ali je inspektorima bila dovoljna njihova prisutnost na lokaciji da utvrde prekršaje.

Krivična prijava i pitanja bez odgovora

U martu 2026. godine Aarhus centar u BiH podnio je krivičnu prijavu Kantonalnom tužilaštvu HNK protiv gradonačelnika Stoca Stjepana Boškovića i odgovornog lica firme Aurora Solar. Prijava obuhvata niz teških optužbi: nezakonito raspolaganje državnom imovinom, ugrožavanje okoliša, neotklanjanje opasnosti po život, zloupotreba položaja, te elementi organizovanog kriminala. Posebno se navodi da radovi teku bez okončane javne rasprave i po isteku žalbenih rokova, na parceli od čak 609 hektara, od kojih se veliki dio odnosi na državno zemljište čija prodaja privatnim kompanijama i sama podliježe istrazi.

Stolački otpor pita šta su Pravobranilaštvo BiH, Tužilaštvo BiH i Poseban odjel POSKOK uradili po osnovu prijava za otimanje i prodaju više od 1.200 hektara državnog zemljišta u Stocu. Ti upiti zasad ostaju bez javno poznatog odgovora.

Ono što finansijski podaci govore jeste da je u ovom slučaju najveći novac zaradila kompanija s najmanje prijavljenih radnika, da su kazne bile simbolične, a da je jedan čovjek u svemu tome izgubio život.

(Akta.ba)