LDA Mostar, kao organizacija koja je opredijeljena za primjenu i provedbu važnih dokumenata kakvi su Evropska povelja o ravnopravnosti spolova na lokalnom nivou i Gender akcioni plan Grada Mostara, i koja aktivno radi na angažiranju i poticanju udruženja koja se bave zaštitom žena i ženskih prava (kako kroz svoje subgranting programe za izgradnju njihovih kapaciteta, tako i podrškom u realizaciji konkretnih projekata i inicijativa), povodom Međunarodnog dana žena poziva sugrađanke, sugrađane i organizacije civilnog društva na akciju: „Sudjelujmo u donošenju važnih odluka sad!“.

Naime, u toku je javna rasprava o budžetu Grada Mostara za 2025. godinu. Građani su, kao i predstavnici nevladinih organizacija pozvani da sudjeluju u kreiranju tog najvažnijeg dokumenta, da se Gradskom vijeću sve do 15. marta jave s prijedlozima, amandmanima i primjedbama. „Ovim putem ih pozivamo da to svakako učine, da prije svega dobro prouče dokument koji je sad u formi nacrta kako bi stekli jasnu sliku o obimu i načinu raspodjele javnog novca. Jer, recimo, za implementaciju Gender akcionog plana donesenog za period 2024-2027, u ovoj je godini planirano tek 2000 konvertibilnih maraka. Sudjelujmo, djelujmo, tražimo racionalnu i smislenu raspodjelu novca iz gradske kase. Ujedno, ovo je poziv i članovima Gradskog vijeća Grada Mostara da uzmu u obzir stanje stvari na terenu i pravce u kojima moramo zajedno

djelovati“, poruka je koju je javnosti povodom Međunarodnog dana žena uputila direktorica LDA Mostar Dženana Dedić.

Ovogodišnji Međunarodni dan žena protiče u znaku obilježavanja 30 godina od donošenja Pekinške deklaracije i platforme za akciju, najprogresivnijeg općeprihvaćenog dokumenta koji je širom svijeta transformisao agendu ženskih prava u smislu pravne zaštite, pristupa servisima, angažmana mladih i promjene u društvenim normama, stereotipima i retrogradnim idejama. Deklaracija je ujedno bila prvi globalni dokument javne politike koji je specificirao prava djevojčica. Šta je uistinu Pekinška deklaracija i platforma za akciju donijela? Te 1995. godine samo 12 zemalja svijeta imalo je pravne sankcije protiv nasilja u porodici. Danas u 193 zemlje postoje čak 1583 mjere, a njih 354 isključivo tretira takvu vrstu nasilja. Nije put izgradnje okruženja za jednakopravan položaj bio nimalo lagan ni jednostavan. 2010. godine, odnosno 15 godina nakon što je tako jedan sveobuhvatan dokument ugledao svjetlo dana, u svijetu je i dalje bilo svega 19 zemalja koje su imale nacionalne akcijske planove o ženama, miru i sigurnosti. No, danas ih je već 112. Bosna i Hercegovina je jedna od njih, iako

govorimo o dokumentu za razdoblje 2018-2022.

LDA Mostar (Agencija lokalne demokratije iz Mostara) išla je u korak sa trendovima u

zemljama širom svijeta u mijenjanju percepcije i stanja u kojem se društvo nalazi. Već 20 godina posvećena izgradnji lokalne demokratije kroz aktivnosti usmjerene na izgradnju dobre lokalne javne uprave i učešće građana u procesima odlučivanja, Agencija je posebno bivala posvećena podzastupljenim grupama, među koje se ubrajaju i žene, što je onda podrazumijevalo i zastupanje ženskih prava i rad na poboljšanju položaja žena u društvu.

„Agencija lokalne demokratije, odnosno LDA Mostar je inicirala usvajanje Evropske povelje o ravnopravnosti spolova na lokalnom nivou, dokumenta namijenjenog lokalnim i regionalnim upravama u Evropi koje se potpisivanjem javno obavezuju da će slijediti principe ravnopravnosti spolova i provoditi odredbe propisane Poveljom u svojim sredinama. Povelju smo preveli na BH jezike, prilagodili je za upotrebu u našoj zemlji, a onda je uslijedilo potpisivanje – inicirali smo da svoj potpis na Povelju 2012. godine stavi tadašnji gradonačelnik Grada Mostara Ljubo Bešlić“, podsjeća Dženana Dedić, direktorica LDA Mostar na tok i proces usvajanja tako značajnog dokumenta u Gradu Mostaru.

Uslijedila je izrada Gender Akcionog plana Grada Mostara za period 2013-2015. Proces je i inicirala i vodila Agencija lokalne demokratije Mostar. Sljedeći takav dokument usvojen je tek 2024, za period 2024-2027. Dedić je tada bila u radnoj grupi oformljenoj za njegovu izradu.

„Jako je važno za lokalnu samoupravu da ima ovakve dokumente, ne samo zato što se njima osigurava zakonski okvir, nego i zbog činjenice da je upravo lokalni nivo vlasti najbliži građanima. Međutim, takvi dokumenti su tek osnov za dalji rad. Strategije i politike bez konkretnih programa i projekata za njihovu realizaciju ne znače ništa. Tek se njihovom primjenom i provedbom postižu pozitivne promjene koje utječu na unapređenje konkretnih uslova”, poručuje direktorica LDA Mostar.

Posljednji, odnosno aktuelni Gender akcioni plan u Gradu Mostaru donesen je otprilike u isto vrijeme kad je započeo rad novog saziva Gradskog vijeća. Aniti Ristić prvi je ovo mandat u vijeću. Predsjedava Komisijom za ravnopravnost spolova, i ističe spremnost za djelovanje u ovoj oblasti.

„Nova sam vijećnica tako da ne mogu davati ocjene za dosadašnju provedbu onoga što su ti dokumenti podrazumijevali, ali znam da ću kao predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova nastojati sprovoditi sve što je po Zakonu. Pridržavat ću se Zakona o ravnopravnosti spolova BiH, s ciljem promicanja ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini“, podijelila je Ristić s nama svoje nakane, dodavši da će se „truditi da u svim segmentima napravimo napredak i da vjeruje da je pred nama razdoblje koje će krasiti suradnja“.

U LDA Mostar opredjeljenje vijećnice Ristić svakako je naišlo na odobravanje. „Zajednički rad, saradnja civilnog društva i lokalnih vlasti je iznimno važna i neophodna. LDA je svakako posvećena jačanju te saradnje – jedino tako, uz jednak angažman svih aktera možemo stvarati bolje zajednice“, ističe direktorica LDA Mostar, naglašavajući kako je stava da žene u tom procesu imaju posebnu snagu: „One i kao majke, supruge i kćerke, ali i kao stručna lica u svojim poljima djelovanja posebno osjećaju i prepoznaju stvarne potrebe žena i kao takve mogu biti jako dobar partner i podrška ženama u lokalnoj vlasti koje imaju i zakonodavnu moć donijeti konkretne politike kojima će učiniti konkretne pozitivne promjene“.

Iako ih u ovom sazivu Gradskog vijeća Grada Mostara ima tek 5 od ukupno 35 izabranih predstavnika, Ristić ne misli da će biti otpora u rješavanju pitanja koja se tiču rodne ravnopravnosti i jednakosti: „Mislim da će tematika biti prepoznata u Vijeću kao značajna. S vijećnicima imam jako dobar i korektan poslovni odnos“.

Dok nabraja koje su to sve oblasti u kojima je evidentan neravnopravan rodni tretman, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u evropskim okvirima – od niže stope zaposlenosti žena, nižih plaća uprkos većem udjelu visokoobrazovanih, preko slabije zastupljenosti žena u STEM područjima, pa do zabrinjavajuće prisutnog nasilja nad ženama, te podzastupljenošću žena na mjestima odlučivanja u političkom i javnom životu, vijećnica Ristić zaključuje da „neravnopravno sudjelovanje žena u donošenju važnih odluka predstavlja gubitak talenata i učinkovitosti što se negativno odražava na rast i razvoj društava u cjelini“.