Glamoč, Bosansko Grahovo i Livno postaju centri za eksploataciju energije vjetra. Pioniri u ovim poslovima su Vlada Livanjskog kantona sa njemačkom kompanijom wpd Europe GmBH, koje su potpisale memorandum o razumijevanju, a zatim i Opština Glamoč, koja očekuje investicije poslovnice njemačkog giganta Vjetroelektrane dah planine iz Mostara.
PREDMET SPORA
– Oni očekuju da će do kraja iduće godine imati građevinsku godinu, a do 2027. da sve bude završeno, što znači da za oko pet godina možemo očekivati prve kilovate iz vjetroparka, kaže načelnik Glamoča Uroš Đuran.
Njemačka firma wpd Europe GmBH prošle godine je najavila izgradnju četiri vjetroparka na području Livanjskog kantona. Osim dva, za koja je koncesija odobrena, najavljena je izgradnja dva vjetroparka na području Livna.
Također, još postoje i koncesije za izgradnju vjetroparka Marino brdo, smještenog na području Bosanskog Grahova, ukupne instalirane snage od 126 megavata, te vjetroparka Čadilj, smještenog na području Glamoča, ukupne instalirane snage od 138 megavata.
Ipak, trenutno najpoznatija lokacija za vjetropark, visoravan Hrbljina u opštini Glamoč, predmet je spora i pobune vlasnika zemljišta koji ne žele da Opština izvrši eksproprijaciju njihove zemlje, nego žele da ubiru zakupninu.
Otprilike 100 vlasnika posjeduje zemljište na kojem bi se trebao graditi vjetropark.
– Oni bez našeg pitanja to rade i mi se plašimo da ne budemo zaobiđeni. Sve je to na privatnoj zemlji, a planira se vjetropark snage 110 megavata, veliki je to prostor. Nismo zato da se radi tajno i polutajno, hoćemo da upoznamo investitora i mi mještani da razgovaramo sa njima, kazao je za Oslobođenje Dušan Ždero, jedan od vlasnika zemlje.
Sav problem je u tome što oni svoje zemljište ne žele da prodaju, nego da ga zainteresovanim investitorima daju pod zakup.
– Kod nas je Opština Glamoč uzela da to rješava, neko hoće i hoće da proda, ali je stvarno slaba cijena koju nude, 30 feninga po metru. Ipak, većina nas želi da to ide pod zakup na 30 godina i da svi budu zadovoljni, govori nam Dušan.
VLASNICI I ZEMLJA
Najavljene eksproprijacije se za sada dešavaju samo za put ka lokaciji Hrbljani, a s obzirom na to da ove vrhovine nisu imale puta, Opština povećava cijenu zemljišta, makar ono nanovo bilo isparcelisano i usitnjeno putnim presijecanjima. No, Opština je cijenu odredila sama iako je mještanima obećano da će se o tome dogovoriti.
Vlasnicima također smeta što je ista cijena za sve kategorije zemljišta, čak i za parcele na kojima se nalaze kuće i kućišta. Jeste da tu niko ne živi, ali ljudima je to rodno ognjište.
– Ima nas od Australije do Amerike, ali još je jezgro mještana ovdje u Novom Selu, u Kupresu, kaže Dušan, potvrđujući da je većina vlasnika iz Kupresa, a zemlja je na teritoriji Glamoča. S obzirom na to da su i jedni i drugi Srbi, nema nikakvih problema na nacionalnoj osnovi, samo su u pitanju posao i investiranje.
