Ljubinje, malo mjesto u Hercegovini, desetljećima je bilo poznato po uzgoju duhana i bijelog luka. Proteklih godina primat je preuzeo bijeli luk, koji je po kvaliteti i svojstvima, prema pojedinim međunarodnim istraživanjima, svrstan među prvih pet u svijetu.

Zahvaljujući inovativnosti i entuzijazmu, bijeli luk sve više postaje brand ovog kraja – piše Akta.ba.

Bijeli luk jedan od najprepoznatljivijih proizvoda Hercegovine uz malo volje i truda mogao bi postati pokretač razvoja u istočnoj Hercegovini.

Pogon za preradu bijelog luka u Ljubinju postoji već gotovo 10 godina. U početku su proizvodili pastu od bijelog luka i marinade za jela da bi prije nekoliko godina počeli s razvijanjem proizvoda dijetetske suplementacije na bazi fermetniranog bijelog luka. Fermentacijom, bijeli luk dobiva jača antioksidativna svojstva.

“Mi smo kupili strojeve za ekstrakciju tog istog bijelog luka i posebnim tehnologijama izvlačimo sokove iz bijelog luka koje obogaćujemo ekstraktima ljekovitog bilja iz Hercegovine. Tijekom fermentacije bijeli luk dobije preko 10m% jača sumporna jedinjenja i samim tim dobivamo sirovinu koja je jača od sviježeg bijelog luka”, kaže šef pogona za prepadu bijelog luka Stefan Šalvarica.

Fermentirani bijeli luk karakterizira odsustvo neugodnog mirisa tijekom konzumacije kao i odsustvo iritacije želuca. U ovom obliku pomaže kod mnogobrojnih bolesti kao što su kardiovaskularni problemi, bolesti prostate i gastroenteroloških problema.

“Kao neizostavan dio je imunološki sustav zato što je bijeli luk, pa time i fermentiran poznat kao jak imunomodulator i jak antimikrobik, veoma je dakle uspješan u borbi i protiv virusa, bakterija i gljivica”, smatra magistar farmacije Radojka Kostić.

Opseg proizvodnje je 40 tona bijelog luka godišnje. Iz ovog poduzeća kažu kako bijeli luk uzgajaju na svojim plantažama, ali i velik dio otkupljuju od lokalnog stanovništva. Jedan od njih je i Budimir Kučinar iz Ljubinja.

“Naravno da je lakše, imamo zajamčen otkup, plaćanje je uredno, zadovoljni smo. To su stare sorte, stare 50 godina sigurno, u proljeće se sadi taj bijeli luk i vrhunske je kvalitete i ne može se poredit s drugim sortama”, ističe Kučinar.

Poljoprivrednicima je teško se natjecati s uvoznim bijelim lukom, posebno onim iz Kine, koji je upitne kvalitete, ali jeftiniji od domaćeg autohtonog bijelog luka. Iz poduzeća za preradu ove sirovine, koje trenutno zapošljava 15 ljudi, nadaju se subvencijama kako bi proširili proizvodnju i plasirali se na inozemno tržište.

(mostar.live/akta.ba)