Medijska pismenost podrazumijeva sposobnost građana za kvalitetan pristup, analizu, evaluaciju, kreaciju i participaciju društva na osnovu poruka u različitim formama-od printanih i video zapisa do online. Ona nam omogućava razumijevanje uloge medija u društvu i daje nam osnovne vještine za propitivanje poruka, ali i samoizražavanje putem njih.
Medijska pismenost je, zapravo, nadogradnja opće pismenosti.
Pojam medijske pismenosti je po prvi put definisan 1992. godine na Konferenciji o medijskoj pismenosti kao “sposobnost pristupa analize, vrjednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija.”
Ukoliko je osoba medijski pismena, ona zna kako da prepozna pouzdane izvore informacija, razumije kako i na koji način mediji oblikuju poruke, i zna kritički da razmišlja o onome što gleda, čita ili čuje. Moć medija je sve veća, a njena prisutnost u našim životima je svakodnevna, a primljene informacije uveliko utiču na naše odluke i djelovanja. Mediji nam kreiraju sliku svijeta, a na nama je koliko možemo da utičemo na to.
Bilo da govorimo o učenicima koji koriste medije ne provjeravajući informacije ili o čovjeku koji gugla simptome svog zdravstvenog stanja, svi se podjednako oslanjamo na ono što pročitamo u medijima, ne razmišljajući o istinitosti, vrijednosti pročitane informacije i vjerodostojnosti iste. S druge strane, mediji često djeluju manipulativno, pa ćemo često pročitati naslove koji nas uznemiruju, bilo da su oni vezani za povećanje kamatne stope u banci, vremensku prognozu ili sveopšte stanje u državi koje itekako utiče na mentalno zdravlje mase. Lažne vijesti se šire 6x brže od istinitih, zbog toga je važno pročitanu informaciju provjeriti, “sažvakati” i pokušati ostati pribran nakon nje.
Sada kada samo dali osnovne informacije o medijskoj pismenosti, važno je znati i na koji način se zaštiti od lažnih vijesti. Jedan od najvažnijih savjeta jeste prepoznavanje značaja formalnog i neformalnog obrazovanja, u tom smislu da postanemo svjesni koliko je važno čitati, posjećivati razne radionice, treninge, kurseve, seminare koji će nam pomoći da učimo i razvijemo kritičku svijest.
Ukoliko nam naslovi zvuče previše dramatično, senzacionalno ili šokantno, treba biti na oprezu, jer to su u većini slučajeva naslovi kojima je cilj klik. Mnoge lažne vijesti recikliraju stare vijesti, stare događaje i predstavljaju ih kao nove. Važno je provjeriti izvor, da li je medij poznat ili priznat širokoj masi, zatim je potrebno potvrditi informaciju iz više izvora, jer ako je vijest tačna i pouzdana, o njoj će nas, vjerovatno obavijestiti i drugi mediji.
Također, lažne vijesti nemaju izvore, reference, a “krase” ih loša gramatika i pravopisne greške. Dalje, fotografije mogu biti izvučene iz konteksta, a neke mogu biti i lažne (AI generisane), pa za tu provjeru, potrebno je koristiti GOOGLE REVERSE IMAGE SEARCH, kako bismo provjerili odakle slika stvarno dolazi i koji su njeni tačni izvori.
Prema navodima Fakulteta Političkih nauka u Sarajevu, stoji da- razina medijske pismenosti u Bosni i Hercegovini nije zadovoljavajuća, te da potreba za demokratizacijom društva i razvojem vještina nove generacije potrebne za digitalno doba zahtijeva adekvatnu integraciju ML u formalno i neformalno obrazovanje. Djeca i mladi u BiH imaju vrlo ograničenu ili nikakvu sposobnost stjecanja vještina i kompetencija potrebnih za uspješan život u digitalnom dobu i izazovnom demokratskom okruženju.
Ajla Bugarić Zukić
