Narodna biblioteka Mostar posljednjih godina nastoji promijeniti tradicionalnu percepciju biblioteke kao mjesta za posudbu knjiga i razviti se u savremeni kulturni i obrazovni centar. Kroz radionice, projekte za djecu, digitalizaciju usluga i nove sadržaje, ova ustanova želi privući sve generacije, posebno mlade, koji sve više vremena provode pred ekranima. O planovima, izazovima i viziji razvoja biblioteke razgovarali smo s direktorom Omerom Mičijevićem.

Biblioteka je mnogo više od mjesta za posudbu knjiga

Da li građani danas dovoljno koriste potencijal koji Narodna biblioteka ima kao kulturni i obrazovni centar?

Kada govorimo o potencijalu Narodne biblioteke Mostar, mogu reći da se on koristi funkcionalno, ali ni približno u punom kapacitetu. Biblioteka se i danas često posmatra kroz njenu tradicionalnu ulogu, dok su savremene biblioteke odavno prerasle okvire “skladišta knjiga” i postale važni kulturni, obrazovni i društveni centri.

Brz tempo života i digitalizacija usmjerili su ljude prema ekranima, a često se zaboravlja da biblioteka nudi besplatan i kvalitetan prostor za učenje, razvoj i predah od svakodnevne buke.

Najveći izazov je privući mlade

Na koji način biblioteka nastoji privući mlađe generacije da više čitaju i koriste njene usluge?

Privući mlade danas predstavlja najveći izazov za svaku kulturnu ustanovu. Oni informacije konzumiraju brzo, vizuelno i uglavnom putem digitalnih uređaja, zbog čega se i biblioteka mora prilagoditi njihovom načinu komunikacije.

Zato se sve više fokusiramo na interaktivne sadržaje. Organizujemo radionice kreativnog pisanja, čitanja, medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja, a kroz posjete vrtićima i osnovnim školama nastojimo djeci od najranijeg uzrasta približiti biblioteku kao zanimljivo i inspirativno mjesto.

Posebno je važna praksa besplatnog članstva za učenike prvih i drugih razreda osnovnih škola, čime želimo razviti naviku čitanja još u najranijem djetinjstvu.

Istovremeno kontinuirano obogaćujemo knjižni fond naslovima koji zanimaju mlade – od fantastike, stripova i grafičkih novela do popularne psihologije.

“Pet dana bez ekrana” – odgovor na digitalnu ovisnost

Jedan od projekata na koji smo posebno ponosni jeste ljetni kamp „5 dana bez ekrana“, koji realizujemo u saradnji s Nastavničkim fakultetom Mostar.

Svjesni smo da je danas jedan od najvećih izazova odvojiti djecu od mobilnih telefona, tableta i videoigara. Upravo zato kroz ovaj petodnevni kamp djeci nudimo povratak kreativnosti, druženju, čitanju i timskom radu.

Umjesto beskonačnog skrolovanja, učesnici kroz radionice, igru i zajedničke aktivnosti otkrivaju da zabava bez ekrana ne samo da postoji nego može biti mnogo kvalitetnija i sadržajnija.

Na taj način biblioteka istovremeno pomaže roditeljima i pokazuje djeci da ona nije dosadno mjesto, već prostor novih iskustava i avanture.

Biblioteka budućnosti

Da li planirate proširenje knjižnog fonda i uvođenje novih usluga?

Naša vizija razvoja zasniva se na stalnom praćenju potreba korisnika i savremenih trendova. To podrazumijeva kontinuirano obogaćivanje knjižnog fonda, ali i razvoj novih usluga.

Cilj nam je da biblioteka postane dinamičan prostor koji odgovara potrebama savremenog čovjeka, mjesto gdje će korisnici dolaziti ne samo zbog knjiga nego i zbog edukacije, kulturnih sadržaja i kvalitetno provedenog vremena.

“Treći prostor” za sve građane

Šta će biti najveći prioritet biblioteke u narednom periodu?

Naš krovni cilj jeste razviti biblioteku kao “treći prostor” – mjesto koje nije ni dom ni radno mjesto, nego prostor susreta, učenja, stvaranja i druženja.

Poseban fokus bit će na borbi protiv digitalne ovisnosti i pretjerane upotrebe ekrana, razvoju multifunkcionalnih prostorija te jačanju saradnje sa školama, fakultetima, nevladinim organizacijama i lokalnom zajednicom.

Želimo da kulturni i edukativni sadržaji budu dostupni svim građanima Mostara, bez obzira na godine ili zanimanje.

Za inovativne projekte potrebna je dodatna podrška

Da li biblioteka ima dovoljno podrške institucija?

Grad Mostar i nadležna ministarstva osiguravaju sredstva za redovno funkcionisanje biblioteke i na tome smo zahvalni. Ohrabruje nas činjenica da institucije sve više prepoznaju značaj našeg rada.

Ipak, kada želimo realizovati inovativnije projekte, često zavisimo od projektnih fondova, međunarodnih donatora i vlastitog angažmana.

Kultura i obrazovanje predstavljaju temelj svakog zdravog društva, a svako ulaganje u biblioteku višestruko se vraća kroz obrazovanije, kreativnije i uspješnije mlade ljude.

Korisnici žele više digitalnih usluga

Koji su najčešći zahtjevi korisnika?

Naši korisnici su najbolji pokazatelj u kojem pravcu biblioteka treba da se razvija.

Najčešće traže nabavku najnovijih književnih naslova, bržu digitalizaciju usluga, mogućnost online rezervacije knjiga i još veći broj kulturnih i edukativnih događaja. Trudimo se da njihove prijedloge uvažavamo i postepeno uvodimo u praksu.

Knjiga razvija ono što algoritmi ne mogu

Koju biste poruku uputili građanima Mostara?

Živimo u vremenu nevjerovatne brzine i površnosti. Ekrani nam svakodnevno preuzimaju pažnju, dok algoritmi sve više utiču na ono što gledamo, čitamo pa čak i kako razmišljamo.

U takvom svijetu Narodna biblioteka ostaje jedno od rijetkih mjesta koje nudi mir, koncentraciju i priliku da čovjek uspori.

Knjiga nije samo izvor informacija. Ona razvija fokus, empatiju i kritičko razmišljanje – vrijednosti koje našem društvu danas možda najviše nedostaju.

Naša vrata su uvijek širom otvorena svim građanima. Biblioteka pripada svima i vjerujemo da svako može pronaći knjigu koja će ga inspirisati, obogatiti i promijeniti.

Razgovarala: Aida Husić