Ministar finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona, mr.sci. Adil Šuta u intervjuu za Mostar.live govori o finansijskom stanju u HNK, Budžetu za 2026. godinu, odnosima s sindikatima, aktivnostima Ministarstva finansija i Kantonalnog štaba civilne zaštite. Razgovarali smo i o aktuelnom štrajku zdravstvenih radnika, inicijativama, te o najvažnijim ciljevima do kraja mandata.

Gospodine Šuta, ušli ste dobrano u drugu polovinu mandata na poziciji ministra finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona, kakvo stanje ste zatekli i koje ste ključne ciljeve postavili na početku mandata? U svojim ranijim izjavama govorili ste o fiskalnoj stabilnosti i transparentnosti javne potrošnje. Koje mjere ste poduzeli po tom pitanju?

– Prije dvije godine stanje u Ministarstvu finansija bilo je djelimično zadovoljavajuće, ali smo postavili nekoliko ključnih ciljeva: finansijska stabilnost, transparentno i odgovorno upravljanje finansijama te efektivnost rada. Na samom početku analizirali smo postojeće stanje i precizirali mjere za poboljšanje. Mi za svoj rad odgovaramo građanima i odgovorno upravljanje finansijama je naš prioritet.

Za 2024. i 2025. godinu planirali smo odgovorne budžete, insistirali od svih budžetskih korisnika da se poštuje Zakon o izvršenju Budžeta, da svi zajedno svoje napore usmjerimo na to da izrađujemo razvojni, socijalni budžet s ciljem poboljšanja kvalitete života svih građana.

Posebno sam zadovoljan jer se javni novac troši odgovorno i transparentno. Na tom putu ćemo ustrajati i u 2026. godini.

Ministarstvo je usvojilo niz internih akata, kao što su Pravilnik o internoj reviziji, Strategija upravljanja rizicima i Plan integriteta. Koliko su ti alati doprinijeli efikasnijem upravljanju budžetskim sredstvima?

– Izradom i, u konačnici, usvajanjem ovih internih akata postavili smo efikasniji i efektivniji okvir za upravljanje javnim finansijama. Interni akti su nam poslužili da precizniije radimo, vodeći se prije svega Zakonom o izvršenju budžeta, ali i da na vrijeme detektujemo propuste i na iste adekvatno reagujemo, da uočimo potencijalni problem i da isti riješimo u što kraćem roku na zadovoljstvo svih građana.

Cilj Ministarstva je uređeniji i odgovorniji način rada, a interni akti nam služe kao alati da postignemo zadane ciljeve.

U konačnici, to se direktno odrazilo na efikasnije korištenje budžetskih sredstava i stabilnije finansijsko upravljanje. Samo timskim radom, redovnim održavanjem stručnih kolegija u Ministarstvu finansija postižu se rezultati.

U jesen 2024. HNK je pogođen katastrofalnim poplavama, i to je nešto što je sasvim sigurno obilježilo mandat ove Vlade. Vaša uloga je bila dvojaka, obzirom da ste ministar finansija, ali i prvi čovjek Štaba Civilne zaštite HNK. Koje mjere su poduzete i konkretno urađeno kada je riječ o finansijskoj pomoći stanovništvu pogođenom poplavama na području Jablanice, Konjica i Drežnice?

– Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, 19. decembra 2024. godine je izvršila uplatu finansijske pomoći jedinicama lokalne samouprave u Hercegovačko-neretvanskom kantonu pogođenim poplavama u oktobru 2024. godine. Ukupan iznos od 3 miliona KM osiguran je rebalansom Budžeta HNK za 2024. godinu, s ciljem sanacije šteta i pomoći ugroženim područjima.

Podjela sredstava izvršena je slijedećim redoslijedom: Grad Mostar: 300.000 KM za područje Drežnice i dodatnih 50.000 KM za otklanjanje posljedica poplava u Drežnici, Općina Jablanica: 1.3 miliona KM i Grad Konjic: 1.4 miliona KM.

Pored toga, kroz izdavajanja Uprave za Ceste HNK za sanaciju oštećenja na poplavljenim područjima Konjica i Jablanice Vlada HNK je uložila 3.119.942,45 KM, čime su obnovljena sva oštećenja na regionalnim saobraćajnicama Prozor – Konjic i Ostrožac – Fojnica odnosno saobraćajno ponovno povezana 24 sela u dolini Neretvice.

Kao komandant Kantonalnog štaba civilne zaštite, da li ste zadovoljni koordinacijom u kriznim momentima?

– Štab civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona na sve krizne situacije odgovara odmah po saznanju, nastojimo sanirati štetu. Ukoliko je došlo do materijalne štete, a cilj nam je spriječiti nastajanje štete i bilo kakve opasnosti po život građana kantona, djelujemo vrlo brzo s ciljem saniranja štete i sprečavanja ugrožavanja života građana.

S tim u vezi, razvijaju se programi zaštite i spašavanja na području HNK, a kroz naš rad nastojimo efikasno i efektivno odgovorimo na krizne situacije i iste preveniramo. Kao komadant Štaba civilne zaštite HNK zadovoljan sam radom Štaba, određene segmente našeg djelovanja smo unaprijedili i svakako da prostora za unapređenje ima.

Kada je riječ o koordinaciji s višim nivoima vlasti, konkretno s vlastima na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, koordinacija viših nivoa vlasti prema kantonalnom nivou bi trebala biti bolja.

Za razliku od federalnog nivoa, koordinacija rada s opštinama i gradovima unutar Hercegovačko-neretvanskom kantonu bila je zadovoljavajuća, iako prostora za unapređenje uvijek ima.

Budžet za 2025. godinu iznosi 420,98 miliona KM, što je rekordni iznos. Možete li nam reći na koje su se sektore posebno koncentrirala sredstva i zašto?

– Naš prioriteti za 2025. godinu je odgovorna fiskalna politika i stabilnost javnih finansija, s ciljem postizanja održivog razvoja HNK. Planirali smo rekordan Budžet za 2025 godinu u odnosu na prethodnu godine, a posebna pažnja bila je posvećena sektorima socijalne zaštite, obrazovanja, turizma, privrede i infrastrukturnim projektima, koji su ključni za dalji rast i razvoj kantona.

Značajan dio budžetskih sredstava usmjerili smo u obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu, boračku populaciju i mlade, s obzirom na to da su potrebe u tim sektorima najveće. Posebnu pažnju posvetili smo mladima osobama i podršci mladima– za pripravnički staž izdvojili smo 5 miliona KM, za stipendije 4.5 miliona KM, kupovinu prve nekretnine i provedbu Strategije za mlade, ali i znatno veća izdvajanja za Univerzitet „Džemal Bijedić“ i Sveučilište Mostar.

Izdvojena su sredstva za infrastrukturne i razvojne projekte kroz ulaganja u putnu infrastrukturu, projekte od značaja za lokalne zajednice, Zračnu luku Mostar.

Već na početku mandata suočili ste se sa štrajkovima prosvjetnih radnika. Nakon višemjesečne agonije taj problem je na neki način riješen ali je uslijedilo novi. Radi se, naravno o aktuelnom štrajku zdravstvenih radnika ali i nekim najavama da bi štrajkova moglo biti još. Kako ocjenjujete saradnju sa predstavnicima sindikata, da li je njihove zahtjeve, i u kojoj mjeri, moguće ispuniti?

– Na početku mandata ove Vlade suočili smo se s štrajkom prosvjetnih radnika, ali kroz pregovore, kompromis i uvažavanje realnih budžetskih mogućnosti, uspjeli smo doći do rješenja koje je za obje strane bilo prihvatljivo. Komunikacija i saradnja s sindikatima u HNK je vrlo korektna, te u potpunosti razumijem zahtjeve sindikata.

Kao ministar finansija vodim računa da ono što se obeća predstavnicima sindikata prilikom pregovora bude u okviru finansijskih mogućnosti kantona i da je finansijski održivo. Nije nam cilj da podižemo kredite da bismo isplaćivali plate! Cilj je ekonomska stabilnost kantona i svako povećanje plata mora biti održivo i pravedno raspoređeno, kako ne bismo ugrozili stabilnost Budžeta i finansiranje drugih sektora.

Kada je riječ o aktuelnom štrajku zdravstvenih radnika u HNK, pokrenuli smo proces pregovora oko novog kolektivnog ugovora. Naravno da podržavam povećanje plata zdravstvenih radnika u skladu s finansijskim mogućnostima Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK.

Šta smatrate najvećim rizicima koji bi mogli ugroziti finansijsku stabilnost Kantona i kako planirate te rizike pratiti i minimizirati?

– Jedan od finansijskih rizika za naš kanton vezan je uz nedavnu apelaciju premijera Federacije Bosne i Hercegovine Nermina Nikšića, a odnosi se na moguće  ukidanje posebne naknade definisane prema Zakonu o vodama, koja se trenutno uplaćuje u HNK.   Ukoliko bi, potencijalno, došlo do ukidanja ove naknade (Zakon o vodama) HNK bi godišnje ostao bez cca 12 do 13 miliona KM. U tom slučaju došlo bi do ozbiljnih narušavanja u planiranju Budžeta i finansiranju određenih budžetskih stavki.

Da bih približio čitateljima portala Mostar.live, to znači da bismo morali preispitati određene budžetske stavke i smanjiti ih kako bismo ublažili negativne posljedice po Budžet kantona.  O tome koje budžetske stavke bi se preispitale ne bih detaljnije govorio, jer sve zavisi od daljeg razvoja situacije.

Ministarstvo finansija prati ovaj proces i priprema odgovore, a sve kako bi se eventualni rizik maksimalno ublažio.

Kako Vaša profesionalna karijera (rad u BH Telecomu, iskustvo u ekonomiji) oblikuje Vaš pristup vođenju Ministarstva finansija?

– Svakako da iskustvo rada u različitim sektorima od pripravnika do rukovodioca utiče na način vođenja Ministarstva finasija Hercegovačko-neretvanskog kantona. Rad s ljudima, planiranje budžeta, obzirom da sam i po struci ekonomista, mi nije stran i posjedujem ranije iskustvo.

Posebno iskustvo stekao sam i u Gradskom vijeću Grada Mostara kao vijećnik i predsjednik Koalicije za Mostar, ali smatram da mi je ranije stečeno zvanje i obrazovanje na Ekonomskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru značajno olakšalo razumijevanje javnih finansija.

Pozicija ministra finansija je izuzetno odgovorana,  upravljate javnim sredstvima koja utiču na život građana. Lično nastojim da, kroz vlastiti rad i rad svojih saradnika, budemo primjer profesionalnosti i odgovornosti. Radimo timski i smatram da nam to omogućava da Ministarstvo djeluje efikasno i efektivno, da se ostvaruju konkretni rezultati u korist građana.

Šta Vas motivira da se bavite javnim finansijama – postoji li neka vizija koju želite ostaviti iza sebe?

– Finansije su područje gdje iskustvom i stečenim obrazovanjem mogu značajno doprinijeti, motivisan sam da radim za dobrobit građana, da kroz svoj rad gradim odgovornu politiku. Posebno da finansijska sredstva kroz Budžetu budu raspoređena transparentno, pravedno i da se troše odgovorno. Kroz svoje političko djelovanje nastojat ću da gradim povjerenje građana i da iza sebe ostavim finansijski stabilan Hercegovačko-neretvanski kanton. Posebno nam je važno da kroz razvojne programe u Budžetu mladim ljudima kreiramo više mogućnosti.

Koji su Vaši najvažniji ciljevi do kraja mandata u pogledu financijske politike HNK?

– Do kraja mandata fokusirat ću se na očuvanje finansijske stabilnosti HNK i kao član Vlade pronalaziti nova rješenja i izvore finansiranja kroz donošenje Zakonskih i podzakonskih akata, kroz podsticanje novog zapošljavanja u HNK, donošenjem poticajnih mjera za razvoj privrede i drugih mehanizama.

Trudit ću se da mandat ministra finansija završim transparentno i vlastitim primjerom pokažem  da je odgovorno upravljanje javnim finansijama obaveza svih nas.

Priredio: S.N.