Radovi na mostu koji bi Bosnu i Hercegovinu trebao spojiti sa sedam država napreduju, a tijekom ove godine očekuje se i njegov završetak. Riječ je o mostu Počitelj koji, osim toga što čini impozantan dio koridora Vc, ima značajnu ulogu u budućoj Jadransko-jonskoj autocesti.
Značaj ceste za gospodarstvo
Jadransko-jonska autocesta dio je europske prometne mreže na širem području jugoistočne Europe, a uključuje države Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Italiju, Sloveniju i Grčku. Osnovna zamisao izgradnje ovakvog prometnog koridora je otvaranje mogućnosti razvoja regionalnih tržišta koja se nalaze na glavnim transportnim osovinama od Europe prema Aziji.
Trasa autoceste u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema idejnom rješenju, ima početak u međuregionalnom čvoru Počitelj, kojim se povezuje buduća trasa Jadransko-jonske autoceste s trasom autoceste na koridoru Vc, a završava na granici s Crnom Gorom. Ukupna dužina Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu je 102,6 kilometara, od čega je u Federaciji 39,6 kilometara.
Kada je riječ o njezinoj dionici koja će se protezati kroz Hercegovinu, zamišljena trasa od čvora Počitelj (općina Čapljina) pruža se u smjeru juga, ide obodom platoa Dubrava, u blizini naseljenih mjesta Domanovići, Šuškovo Naselje i Opličići, prati kanjon Bregave sa sjeverne strane i kod Tasine pećine u općini Stolac prelazi preko rijeke Bregave. U nastavku, nakon prelaska Bregave, trasa ide platoom pored manjih naselja u sklopu naseljenih mjesta Kruševo i Bjelojevići, nakon kojih je planirano čvorište za Neum i Stolac.
Dužina Jadransko-jonskog koridora je oko 1100 km, a autocesta će prolaziti kroz nekoliko općina i gradova, počevši do Čapljine, preko Stoca, Ljubinja, Ravnog pa sve do Trebinja. U više navrata ekonomski su stručnjaci isticali iznimnu važnost ovoga projekta za gospodarsku revitalizaciju ovoga dijela BiH, a napose prostora jugoistoka Hercegovine koji svoje iznimne potencijale može staviti u funkciju upravo prometnim povezivanjem s većim gradskim središtima.
Inače, još 2018. godine Europska unija je u sklopu strategije za tzv. dunavsku regiju predstavila prioritetne zadatke za unapređenje mobilnosti i povezivanja kako u cestovnom tako i u slučaju željezničkog i zračnog prometa, od čega bi korist zapravo imalo 14 zemalja kako južne tako i središnje Europe.
Nastavak ceste
Kada je riječ o Jadransko-jonskoj autocesti, ona počinje u Trstu i veže se uz već postojeću cestu RA 13 koja ide prema granici sa Slovenijom, gdje se dalje cesta povezuje s Hrvatskom i cestama A7 i A1, koja je od posebnog značaja i za samu Bosnu i Hercegovinu.
Prema planu, Jadransko-jonska autocesta u Bosni i Hercegovini trebala bi početi na graničnom prijelazu Bijača i već izgrađenom dijelu autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu te se nastavljati poddionicom Počitelj – Zvirovići u sklopu koje je i most Počitelj.
Od mosta cesta će se račvati u dvama smjerovima, trasa koridora Vc nastavlja se prema Mostaru, Sarajevu pa dalje prema Savi, dok se trasa Jadransko-jonske autoceste nastavlja prema Stocu. Inače, most Počitelj koji se proteže nad Neretvom po svom završetku bit će jedan od najviših u regiji.
Kako su ranije rekli iz JP Autoceste Federacije BiH, 980 metara iznosit će dužina mosta, dok će 100 metara biti njegova visina. Vrijednost ugovora za izgradnju mosta je 28,114.889 eura bez PDV-a, piše Večernji list BiH.
