Posljednjih godina u Mostaru se intenzivno obnavljaju ulice i trotoari, uređuju površine oko stambenih zgrada i realizuju različiti infrastrukturni zahvati. Međutim, paralelno s uređenjem grada sve je primjetnije smanjenje zelenih površina i povećanje betoniranih prostora, što doprinosi stvaranju efekta urbanog toplinskog vala.

Mostar se tokom ljetnih mjeseci često nalazi među najtoplijim europskim gradovima, a stručnjaci upozoravaju da bi problem u budućnosti mogao postati još izraženiji.

Visoke temperature prate i drugi problemi. Svake godine na području Mostara i u njegovoj neposrednoj okolini evidentiraju se stotine požara, dok se istovremeno u urbanim dijelovima uklanjaju stabla. Posljedice se posebno osjećaju tokom sve dužih sušnih perioda, kada temperatura u pojedinim dijelovima grada dostiže i 50 stepeni.

“Ja sam se ovdje rodila, ostarila u beharu, cvijeću, zelenim površinama – sada su sve izorali traktori, auta”, kazala je građanka, prenosi Federalna.

“Čitavo ljeto smo skupljali smeće po igralištu, nikoga da ga pokupi. Zelene površine su kao da smo ljeti u sred Sahare. Kod nas ne postoji zalijevanje zelenih površina”, dodala je druga Mostarka.

Prema pojedinim podacima, proces urbanizacije u posljednje tri decenije doveo je do smanjenja zelenih površina u Mostaru za 24 posto. Istovremeno, ne postoje zakonski okviri kojima bi bio precizno definiran odnos izgrađenih i zelenih površina u gradu.

Problem predstavlja i nedostatak službenih evidencija. Na upit o broju posječenih stabala nisu dostavljeni podaci.

Ko može odobriti sječu stabala?

O proceduri uklanjanja stabala govorio je Bojan Spasojević, dendrolog i viši stručni saradnik za zelene površine Grada Mostara.

“Sječu stabla zakonski može jedino dati inspektor za zaštitu životne sredine. On procjenjuje na terenu da je stablo neodrživo, da jednostavno nije više u vegetaciji. Oboljelo je ili ugrožava na neki način učesnike u saobraćaju, te ga je bolje izvaditi. Ali vi kad izvadite stablo niste riješili cjelokupan problem jer imate tu korijen i panj koji je ostao”, pojasnio je Bojan Spasojević dendrolog i viši stručni saradnik za zelene površine Grada Mostara.

Ukoliko se preostali panj i korijen ne uklone, na tom mjestu nije moguće zasaditi novo stablo. U kombinaciji s povećanjem betoniranih površina, takva praksa dodatno otežava očuvanje zelenila u urbanom dijelu Mostara.

Klimatske promjene donose izraženije ekstreme

Prema procjenama stručnjaka, klimatske promjene u Mostaru neće se nužno manifestovati kroz jednu veliku promjenu, već kroz sve češće vremenske ekstreme.

“Za Mostar će biti specifično u budućnosti što će efekat klimatskih promjena biti izražen u ekstremima. Mi ga nećemo osjetiti kao veliku promjenu. Ali će biti veći broj sušnih dana, povećat će se temperatura i imat ćemo ekstremno povećanje sume padavina u kratkom vremenskom intervalu”, dodao je Spasojević.

Podaci o padavinama dodatno ukazuju na problem sušnih perioda. Tokom 138 dana ove godine ukupna količina padavina iznosila je 11,7 litara. Zbog takvih klimatskih uslova, planska sadnja kultura otpornijih na visoke temperature i nedostatak vode postaje posebno značajna.

Mali park kao primjer inicijative stanara

Dok se u gradu bilježe problemi sa zelenim površinama, postoje i primjeri inicijativa samih građana. Branko Bandić je prostor ispred svoje zgrade uredio i pretvorio u mali park.

“Ljudi očekuju od nekoga, daj malo da sami pokušamo dogovoriti, napraviti samoinicijativno. Meni su rekli ‘Pa zašto se mučiš, ko će ti zahvaliti?’. Ne treba meni niko zahvaliti, meni je duša čista i moj ponos. Kad izađem tu na stepenice i vidim ovu ljepotu lakše mi je i kafu popiti”, rekao je Branko Bandić.

Bandić navodi i da se suočio s intervencijom inspekcije zbog saksija za koje nije postojala urbanistička saglasnost.

Istovremeno, pitanje nadzora nad uklanjanjem stabala i njihovom zamjenom ostaje značajno za očuvanje gradskog zelenila. Na pojedinim lokacijama mogu se vidjeti mlade sadnice koje se suše, dok je broj velikih stabala, koja su nekada bila prepoznatljiv dio gradskog prostora, sve manji.

U okolnostima sve dužih sušnih perioda i visokih ljetnih temperatura, način upravljanja zelenim površinama postaje jedno od pitanja budućeg urbanog razvoja Mostara.