Medžlis Islamske zajednice Mostar sinoć je, nakon akšam-namaza, upriličio centralni program obilježavanja Nove 1447. hidžretske godine u obnovljenoj Hadži Balinoj džamiji.

Novogodišnji program izveli su mostarski imami i hor Medžlisa IZ Mostar. O značaju obilježavanja ovog datuma, primjerenim formama, historijskim događajima i njihovom značenju u savremenom kontekstu, okupljenim vjernicima govorio je mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović.

“Nakon 75 godina, ovo je prvi džemat koji se uspostavlja u ovoj džamiji koja je bila porušena. Bila je to monumentalna građevina drevnog Mostara, koju su izgradili plemeniti, dobri, veliki ljudi, svjesni vrijednosti života i vjere, odani i nadahnuti idejom islama, želeći da iza sebe ostave plemenite tragove”, kazao je muftija na početku obraćanja.

Podsjetio je da je, uz džamiju, obnovljen i mezar znamenitog Mustafe Sidkija Karabega, koji je 75 godina bio zatrpan i prepušten zaboravu, te je uputio poziv džematlijama s područja Brankovca da brinu o džamiji kako nikada više ne bi bila ostavljena, napuštena i zanemarena.

“Trebat će vremena da joj vratimo život. Da joj udahnemo dušu. Ali, uzdam se u dragoga Boga, uzdam se u svijest vas, muslimana i muslimanki ovdašnje generacije mostarskih muslimana, da ćete znati cijeniti Hadži Balinu džamiju, ali i djelo i mezar Mustafe muftije Karabega koji je uz nju”, poručio je muftija.

Istakao je i simboliku činjenice da je novogodišnji program održan upravo u toj džamiji, naglasivši da, kao što je hidžra označila prekretnicu, tako i ovaj čin označava novi početak egzistencije džemata i zajednice u tom dijelu Mostara.

“Muslimani su nakon hidžre postali organizovana zajednica i društvo. A kada imate to, imate okvir koji štiti, koji brani, imate sigurnost i prava. S hidžrom muslimani stupaju na svjetsku pozornicu i postaju subjekti događanja. Nisu više samo objekti. Danas bismo se mogli zapitati: jesu li muslimani subjekt u svijetu?”, upitao je muftija.

Govoreći o događajima hidžre i porukama Muhammeda, a.s., naglasio je da je hidžra izuzetno inspirativna, s univerzalnim i svevremenskim porukama. Objasnio je i vanjske i unutrašnje dimenzije hidžre, uključujući iseljavanja uslijed vanjskih pritisaka.

“Mi, ovdašnji muslimani s bosanskohercegovačkih i balkanskih prostora, proživjeli smo mnoge hidžre. Bili smo primorani napuštati rodne krajeve, domove, zbog progona, ubistava, etničkih čišćenja. Nije to bilo tako davno. To je egzistencijalna, vanjska hidžra u kojoj čovjek, spašavajući goli život, pokušava sačuvati i svoje vrijednosti”, kazao je muftija.

U kontekstu unutrašnje hidžre, naveo je hadise o pobožnosti, ističući da je obaveza svakog vjernika biti pokoran Gospodaru i živjeti vrijednosti istine i pravde.

“Našem Gospodaru je mrsko da čovjek ne bude pobožan, da ne bude pokoran, da iznevjerava poslanje koje mu je dato. Islam znači živjeti istinu, promovisati pravdu, naređivati dobro, a sprečavati zlo – poručio je muftija, navodeći niz preporuka o moralnom životu pojedinca i zajednice.

Podsjetio je da hidžra nije bila panični bijeg, već čin koji je uslijedio po Božijoj objavi (vahju), planski i organizirano. Istakao je ulogu Poslanika, a.s., u svakom detalju pripreme, kao i potrebu da se današnji muslimani ponovo okrenu organizaciji i odgovornosti.

“Muslimani su zaboravili taj put. Danas oni koji bi trebali biti najodgovorniji, samo se predaju i uče dove, očekujući da će tako riješiti svjetske probleme. To se ne može riješiti dovama, već trudom, žrtvom, odlučnošću, hrabrošću. Kada čovjek poduzme sve što je do njega, onda može reći „Na Allaha se oslanjam“, kazao je muftija.

Nakon svečanog programa, u organizaciji džemata Brankovac, s gradske tabije upriličen je vatromet.

Programi obilježavanja Nove hidžretske godine u Mostaru bit će zaključen koncertom Armina Muzaferije, na platou ispod Starog mosta, u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” i Medžlisa IZ Mostar.

(Preporod.info)