Knjiga “Potraga za izgubljenim znakovima postojanja – Hivzija Hasandedić 1915–2003”, urađena na osnovu doktorske disertacije zeničkog muftije hafiza dr. Mevludina Dizdarevića, promovirana je sinoć u Centru za kulturu Grada Mostara.
Mostarska promocija, kako je ocijenio muftija Dizdarević, predstavlja kulminaciju njegovog višegodišnjeg istraživačkog rada.
Rad na doktorskoj disertaciji, koji je zahtijevao dugotrajnu i predanu posvećenost, započeo je još 2012/13. godine, nakon čega je sadržaj njegovih istraživanja u dugotrajnom procesu prošao kroz različite faze da bi konačno, uobličen među koricama knjige, na promociji doživio svoju kulminaciju.
– Dakle, vratili smo se na početak, tamo gdje smo krenuli, iz Hercegovine, iz Mostara, gdje je ova priča o Hivziji Hasandediću zapravo i počela – kazao je Dizdarević.
Naglasio je činjenicu kako je Hasandedić bio izrazito voluminiziran istraživač sa vrlo širokim spektrom interesa, koji je donio nevjerovatno mnogo novih znanstvenih činjenica i otkrića.
– Zaista je bilo teško obuhvatiti sve to i ponuditi jedan sintetski pristup. Hvala Bogu, mislim da smo u dobroj mjeri uspjeli i da ćemo, ako Bog da, kroz ovaj istraživački napor moći jasnije sagledati doprinos Hivzije Hasandedića – kazao je muftija Dizdarević.
Osim po obimu i količini nalaza, Hivzija Hasandedić je, prema njegovom mišljenju, dominantno važan i zbog uspostavljanja svojevrsnog kulturno-historijskog metoda istraživanja kulturne baštine.
– Radi se o metodskom pristupu bavljenja mikrohistorijom, bavljenja vlastitom baštinom. Za razliku od nekih drugih istraživača koji su se bavili samo monumentalnim djelima, za njega je svaka historija, svaki spomenik važan. Čak bih rekao i onaj, možda naizgled beznačajni nišan, važan je za određeni prostor i određeno vrijeme. E, to je metodski pristup koji nam je Hivzija Hasandedić ostavio i koji treba da etabliramo u novom vremenu, da ga osnažimo i da se počnemo aktivnije baviti našom kulturnom historijom na način na koji se on njome bavio – istakao je Dizdarević.
Muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović kazao je da je promocija rijedak i svečani događaj ovakve vrste.
Ocijenio je da knjiga sistematizira ogromno znanje o vjerskim institucijama i kulturnim simbolima Bošnjaka u Hercegovini.
– Djelo rahmetli Hivzije Hasandedića je kolosalno, polivalentno djelo, djelo koje, usudit ću se tako kazati, niti jedan segment materijalne i nematerijalne kulture Bošnjaka nije izostavilo. Primarno u fokusu njegovog istraživanja, što je nama kao Bošnjacima od iznimne važnosti, su istraživanje svih simbola vjerskih ustanova: džamija, mekteba, medresa, hanikaha, tekija, na prostoru nekadašnjeg hercegovačkog sandžaka – primijetio je muftija Dedović.
Dodao je da je Hasandedić pažljivo evidentirao i materijalnu i nematerijalnu kulturu – od običaja i kulture stanovanja do uleme, rukopisa i naučnih djela – te da sve to sada postoji na jednom mjestu kroz istraživački rad dr. Dizdarevića.
– Sad sve to, na jednom mjestu, imamo valorizirano kroz ovaj istraživački rad – sistematski poredano, objektivno, naučno i stručno istraženo iz pozicije čovjeka koji nije iz Hercegovine, nego čovjeka izvan Hercegovine, što možda jeste prednost u ovom slučaju – rekao je muftija Dedović.
O knjizi je na promociji govorio i njen recenzent dr. Aladin Husić, direktor Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu.
Prema njegovom mišljenju, knjiga ima izrazito visoku naučnu vrijednost iz više razloga, ponajprije jer analitičko-sintetički sublimira sve ono što je rahmetli Hasandedić radio.
– Ono što je još vrlo važno istaći jeste da je ovo studija koja u metodološkom smislu ima komparativni pristup. Autor komparira dostignuća sa onim što je prisutno u historiografiji. Osim toga, kroz ovu studiju se prati stasanje i sazrijevanje Hivzinog naučnog rada u oblasti historiografije –rekao je dr. Husić.
Promocija knjige pokazala je koliko je Hivzija Hasandedić ostavio dubok trag u istraživanju kulturne i vjerske baštine Bošnjaka, a djelo muftije Dizdarevića omogućava da njegova naučna ostavština bude sagledana na sistematičan i kritički način, dostupna novim generacijama istraživača i stručnjaka.
(Hasan Eminović/Preporod.info)
