‘Svjetska zdravstvena organizacija je promijenila klasifikaciju neplodnosti kao nekog stanja, sad znamo da je klasificirano kao bolest reproduktivnih organa koju treba liječiti”, rekao je u izjavi za medije Prof.dr. sci. Veljko Vlaisavljević, /Slov/, predstavnik Mediteranske Asocijacije za reproduktivnu medicine, na regionalnom simpoziju Mediteranskog društva za reproduktivnu medicinu (MSRM) u Mostaru.

Simpozij naziva ”Reproduktivna medicina po mjeri pacijenta” se prvi put da održava u Bosni i Hercegovini. Bolest koju treba liječiti ”Po redoslijedu taj skup slijedi skupovima u Budvi, Opatiji i Ljubljani i potpuno je normalno da je došao red na Bosnu i Hercegovinu.

Naše udruženje je staro već 15 godina i njegova funkcija je da okupi stručnjake s područja reproduktivne medicine prije svega stručnjake u različitim regijama i tako promovira, ne samo znanje, nego prije svega društvu da potrebe da se taj segment liječenja implementira u svakodnevnu praksu cijelog društva”, kazao je Vlaisavljević, napominjući kako je Svjetska zdravstvena organizacija promijenila klasifikaciju neplodnosti kao nekog stanja.

”Sad znamo da je klasificirano kao bolest reproduktivnih organa koju treba liječiti. Ona je jako česta, mnogo češća nego mi to prihvaćamo jer se 1 od 7 parova susreće s tim i bitno je da društvo kao cjelina tome prisluhne i da se nađu sredstva i mogućnosti rada da se taj vid zaštite približi pacijentima”, kazao je Vlaisavljević dodajući kako je ovaj simpozij u trendu europske federacije za humanu reprodukciju koja godinama radi na tome da pacijentima omogući prijatan odnos do samog liječenja da su pacijenti u žuži njihovog interesa i da odlučuju o samom izboru liječenja.

Rođeno 10 milijuna djece

”Da prije svega pokušamo predočiti sve mogućnosti te vrste medicine i sva rješenja kojih je relativno mnogo i pacijenti toga nisu svjesni pošto na društvenim medijima dobivaju potpuno netočne informacije. Medicina je mnogo radila na tome da se znanstvenim pristupom pokuša ocijeniti kvalitetu rada u ustanovama i moram naglasiti da smo i sami iz naših područja na neki način ne samo sudjelovali u stvaranju mnogih smjernica za liječenje nego čak i nekako dokumenata na kojima Europa danas ocjenjuje kvalitetu rada centara”, kazao je Vlaisavljević, dodajući kako ovaj današnji sastanak u biti donosi ono što je u žiži interesa europske federacije, a to je pacijent, mogućnosti terapije i prije svega procjena kvaliteta i laboratorija i kliničkog djela u smislu bolje organizacije ovog dijela liječenja.

Prim. mr. sci. Senad Sarić dr med, Predsjednik Ogranizacijskog odbora, kazao je da svi znamo da je bračna neplodnost globalni problem od kojeg mnogi parovi pate. ”Razvojem medicine ovim postupcima do danas rođeno je 10 milijuna djece. Moram istaknuti, uz pomoć uvaženog profesora Velisavljevića uspjeli smo u Mostaru napraviti izuzetno kvalitetan centar koji je bio rezerviran za velike gradove jer su to jako skupe metode – sama oprema i prostor preko pola milijuna maraka, a o edukaciji da ne govorim”, kazao je Sarić, dodajući kako se ovaj skup prvi put u BiH održava kao regionalni mediteranski simpozij reproduktivne medicine . ”Dobili smo čast i odgovornost da ovo organiziramo. Iz cijele regije doći će preko 200 kolega i želim se zahvaliti svima koji su pomogli da ovo organiziramo”, kazao je Sarić.

Neplodnost – problem cijele obitelji

”Mi kao multidisciplinarna medicinska ustanova i poliklinika radimo na ovom prostoru već više od 20 godina i svjesno smo odlučili da centar događaja bude Mostar. Radujem se da Mostaru kao izvrsnom domaćinu dajemo mogućnost primiti najveće stručnjake iz cijelog svijeta i jako sam optimistična i mislim da ćemo uspjeti pozitivnu atmosferu i dijaloge prenijeti na sve građane”, kazala je Prim.dr. Grit Kirsten-Sarić, članica Organizacijskog odbora, navodeći kako praktiviraju od prvog dana otvoren pristup prema svim pacijentima i strukama.

”Dio sam tima IVF Centra i jako sam zainteresirana da bračni par shvatimo da to nije samo ginekološki ženski problem, nego je problem dosta širi i želimo u to uključiti cijelu obitelj. I radujem se dijalogu među raznim strukama gdje ćemo pričati o uključivanju u cijelu priču”, kazala je. Liječnik Sarić je kazao kako se bave jako dugo ovom medicinom i dosad su pet puta napravili jako kvalitetne simpozije ali nižee razine, a ovo je prvi mediteranski internacionalni skup što je posebno za ovu državu i ovaj grad. Mostar – ni feninga za parove ”Kroz naš rad osjetio sam podršku određenih struktura, moram istaknuti da je podrška grada Mostara i gradonačelnika svesrdna, ali smo se i drugima obraćali i nažalost toga nema. Svi znamo kakva je situacija u državi. Ovo je naš doprinos da pokažemo kako se može i da napravimo korak naprijed. Mi nemamo tu podršku, nema tih organizacija i to je duga priča zašto nema udruženja ginekologa i Federacije i u BiH. Često puta sam govorio da sam vodio don kihotovsku bitku i parovi i ja sa društvom gdje se nalazimo. Nije bilo sluha, nije bilo podrške ni financijske niti ikakve”, kaže Sarić, dodajući kako nije bilo moguće po starom zakonu o zdravstvu i obiteljskom zdravlju, ali nitko nije mogao dobiti sredstva za bilo kakve intervencije. ”Mnogo je parova kojima je prošao biološki rok i nisu mogli ostvariti roditeljstvo, a roditeljstvo je najdelikatnija i najljepša društvena i prirodna stvar gdje se mogu ostvariti kao roditelji. Konačno smo dobili zakon koji je bio na čekanju godinu i pol dana. Moram reći da kod nas u Mostaru nije feninga parovima davao dok su sve druge općine plaćale i davale podršku. Sad kad je došao zakon opet su pokušali to uraditi, ali su parovi angažirali odvjetnike i dobivali su sredstva”, kazao je Sarić.  Dostupnost postupaka Sada je, kaže Sarić prešlo na Federalnu razinu i misli da je Vlada FBiH prebacila 10 milijuna KM koje će biti raspoređene za parove. ”Vidjet ćemo kako će to funkcionirati. Tek sada su pravni akti završen i ne znam zašto nije ostalo na županijama dok ne završe sve te birokratske stvari da parovi ne lutaju. Mi smo bijeli areal u modernoj Europi gdje se godinama u FBiH nije parovima plaćalo za bračnu neplodnost. RS nema zakon, ali su pravnim aktima dobili silu djece što respektiram i svaka čast”, kazao je Sarić. Liječnik Vlaisavljević kaže da kad gledate europsku federaciju, možete naći registar koji će vam reći kolika je dostupnost postupka parovima koji su u različitim državama. ”U državama u kojima je to regulirano imamo od 4 do 7 posto djece da su rođeni izvantjelesnim postupkom. Na slovenskom primjeru u svakom razredu barem je jedno ili dvoje djece koji su rođeni tako i to je ono što političarima treba prenijeti. Informaciju da trebaju potaknuti depopulaciju da pomognu onima koji žele doći do djece. Obično oni odreagiraju jako kasno kada je uspješnost izvantjelesne oplodnje jako niska jer jedino su rani postupci liječenja uspješni. Samo starost pacijenta je ona koja utječe na uspješnost i zato treba omogućiti da se pravovremeno dođe do tog načina liječenja”, kaže Vlaisavljević.