Prije ravno stotinu godina Ivo Andrić je upisao Filozofski fakultet u Grazu  u jesen 1923. poradi nesvršenoga studija i opasnosti gubitka službe u inozemstvu, a u lipnju 1924. godine obranio doktorsku disertaciju ‘Razvoj duhovnog života u Bosni pod utjecajem turske vladavine’ – podsjetio je književnik Željko Ivanković.

No, za njega je, kako je kazao, ova disertacija važna što sliku Bosne gleda kroz sliku Franjevaca Bosne Srebrene, o kojima je Andrić pisao, a onda kroz Andrića kao pisca koji svjedoči o tome.

– Bosna, franjevci i Andrić su koncentrični krug jednog djelovanja – navodi Ivanković.

Ističe kako su Bosna Srebrena i bosanski franjevci jedna institucija u kontinuitetu.

– Ne postoji nijedna druga i pouzdani su svjedoci vremena o kojima Andrić piše do njih. Govorim sada o samo jednom aspektu Andrićeve doktorske disertacije, o duhovnome životu, i to onoga što čini katolički društveni stup. Isto bi se tako moglo i o pravoslavnom, muslimanskom ili židovskom govoriti…. Andrić onda na literaran način cijelu našu povjest iznosi vani i svjedoči o njoj, pogotovo nakon dobivanja Nobeleve nagrade, milijunima čitatelja koji će nas i Bosnu upoznati kroz literaturu – zaključuje Ivanković.

Andrić nije za života dopuštao da se disertacija objavi kao knjiga. Prvi put je objavljena 1982. godine u Beogradu, dok je na hrvatski prevedena tek 2017. godine. Knjigu je objavio zagrebački izdavač AGM u prijevodu fra Pave Vujice, umirovljenog profesora njemačkog jezika s Franjevačke klasične gimnazije u Visokom.

U antiandrićevskom pamfletu Muhsina Rizvića “Bosanski Muslimani u Andrićevu svijetu” glavna zamjerka disertaciji odnosi se na način na koji je Andrić pisao o islamizaciji u Bosni i Hercegovini.

– Taj proces islamizacije je enigma jer mi nemamo povijesne građe da se na provjeren način progovori o tome, nego postoje različite teorije. Najbolja knjiga o islamizaciji je Nedima Filopovića, povjesničara, a koja je, po meni, u bosanskoj i bošnjačkoj javnosti prešućena – osvrnuo se na zamjerke pisac Josip Mlakić.

Organizatori tribine su HKD “Napredak” Glavna podružnica Mostar i Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače.

– Postoji veza između Napretka i Andrića jer je on bio i stipendista HKD ‘Napredak’, a Napretkov fond za stipendiranje studenata nosi ime ‘Ivo Andrić – Vladimir Prelog – podsjetio je Miroslav Landeka, predsjednik HKD “Napreda” podružnica Mostar.

Od 1990. godine do danas, HKD “Napredak” je kroz Središnju upravu osigurao 3335 stipendija, a kroz podružnice je podijeljeno više od 1000 stipendija.

(FENA)