Trodnevna međunarodna konferencija “Biblioteke za bolje sutra“ u organizaciji Narodne biblioteke Mostar započela je jučeru amfiteatru Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić“ i trajat će do sutra. Ceremonija otvaranja održana je sinoć u Narodnom pozorištu Mostar. Odazvalo oko stotinu učesnika iz 71 biblioteke iz svih zemalja bivše Jugoslavije, a u planu su četiri sesije na kojim će se obraditi 28 tema iz oblasti bibliotekarstva. Generalni pokrovitelj je Ministarstvo nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona.
– Ovo je naša četvrta u nizu konferencija, ali ne znam da je neka prethodna bila u ovakvom obimu sa toliko obrađenih tema i predavača. Imamo 28 stručnih tema, 40 izlagača, sve je podijeljeno u sesije – od standardnih tema koje se tiču bibliotetske struke, do digitalnog doba i sveopćih trendova digitalizacije, odnosno brzih informacija i kako bibliotekari da premoste da idu sa triadicionalnog ka modernom. Zadovoljni smo odzivom, svake godine je sve više učesnika, što je signal da smo na dobrom putu i da radimo dobre stvari, izjavio je direktor Narodne biblioteke Mostar, Omer Mičijević.
Među učesnicima su i gosti iz Slovenije. Oni su govorili o svojim iskustvima u novom, digitalnom dobu koji nije zaobišao ni bibliotekarstvo.
– U ovom vremenu je vrlo bitno da se fokusiramo na znanje, manje na ono koliko ko čita u svakom danu. Ali da razumijemo šta se događa oko nas. Samo jedan je alat sa kojim radimo svaki dan – umjetna inteligencija. Nije to bit ili identitet, već alat. Važni su dostupnost informacija, izvori, a to možemo više vidjeti s vještačkom inteligencijom. Možemo i provjeriti da li je nešto istina, kazala je predsjednica Saveza bibliotekarskih društava Slovenije, Barbara Kavčič.
O savremenim tehnologijama govorila je i njena sunarodnjakinja Violeta Botaco.
– Naravno, brza dostupnost informacijama ili neposredna dostupnost, to je jako važno, kao i čuvanje gradiva, istakla je Botaco, koja je inače članica Izvšnog odbora Saveza bibliotekarskih društava Slovenije.
Elena Stankovska iz Ohrida i ove godine je jedina učesnica iz Sjeverne Makednije. Posebne pohvale uputila je organizatoru.
– Organizacija je super. Želim da uputim sve čestitkedomaćinima i izlagačima. Teme su jako važne, bitne za sadašnji, ali i za budući rad naših biblioteka, tako da nam je ovo druženje veoma potrebno, i interesantno je, kazala je.
Osvrnula se i Stankova na izazove novog doba u bibliotekarstvu.
– To je vrlo interesantna tema. Sada je digitalizacija aktualna. Ima prednosti i mana, tako da postoje različiti stavovi o tome. Nadam se, i vjerujem da je digitalizacija potrebna i važna u radu biblioteka. Tu su važni oprema, znanje, rad, uslovi za rad… Radimo na tome da nam bude dobro, kaže Stankova.
Nina Bunjevac – Salkić, predsjednica Društva bibliotekara Federacije BiH, također je uputila srdačne čestitke kolegama i kolegicama iz Narodne biblioteke Mostar, posebno direktoru Omeru Mičijeviću.
– Znam da treba mnogo energije da se ovakav susret desi. U bibliotekama nikad nije previše novca, tako da znam da su uložili mnogo napora. Mi ćemo se pojaviti sa predavanjem koje se odnosi na upotrebu i zloupotrebu informacija, o tome kako bibliotekari trebaju da se snađu u ovom novom digitalnom svijetu, navela je.
I u Bosni i Hercegovini je već započela digitalizacija u bibliotekarstvu.
– Mnoge naše biblioteke već rade na tome. Dakle, biblioteka u Sarajevu je digitalizirala veliki broj knjiga. Mi u Maglaju smo digitalizirali časopise iz rata, koji su se pojavljivali, jer su oštećeni i nisu upotrebljivi danas. Nama digitaizacija nije npoznat pojam, ali oprema je skupa, kazala je Bunjevac – Salkić.
Radni dio konferencije će završiti sutra, a učesnici će trećeg dana posjetiti Jablanicu i Konjic.
