U autentičnom ambijentu Brusa bezistana Muzeja Sarajeva održan je kulturni događaj pod nazivom „Mozaik baštine Arhiva HNK/Ž“. Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije javnosti je predstavio dio svog bogatog kulturno-historijskog naslijeđa. Fokus događaja bio je na Monografiji Arhiva, Orijentalnoj zbirci te neprocjenjivom naslijeđu Hivzije Hasandedića, jednog od najznačajnijih hercegovačkih istraživača.

Događaj je otvorila direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk Sorguč, koja je istakla da saradnja ove dvije institucije predstavlja primjer odgovornog povezivanja u zaštiti i afirmaciji kulturne baštine Bosne i Hercegovine.

„Naša zajednička misija jeste da arhivsku građu, rukopise i dokumente učinimo dostupnim naučnoj i široj javnosti, potvrđujući da su upravo izvori temelj svakog ozbiljnog istraživanja. Posebnu vrijednost predstavlja promocija djela Hivzije Hasandedića, koji je svojim proučavanjem orijentalnih rukopisa, vakufnama i epigrafskih spomenika ostavio neizbrisiv trag u našoj historiografiji i orijentalistici“, naglasila je Kučuk Sorguč.

Veliki iskorak i buđenje institucije

Ova manifestacija ujedno je i pokazatelj novog, dinamičnijeg smjera u radu Arhiva HNK. Direktor ove ustanove Amir Kadribegović podsjetio je na činjenicu da Arhiv sve do 2025. godine nije organizovao nijednu manifestaciju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, dok je ovo već treći događaj u Sarajevu u posljednjih četrnaest mjeseci.

„Organizaciono i infrastrukturno, Arhiv HNK je u posljednje tri godine napravio ogromne iskorake. Veliku energiju ulažemo u kreiranje novih programskih sadržaja čime radimo najbolju promociju naše bogate arhivske građe. Do kraja godine nas očekuju dvije nove izložbe i dva naučna skupa, što predstavlja veliki profesionalni izazov. Monografija, Orijentalna zbirka i djelo Hivzije Hasandedića zajedno čine neraskidiv mozaik baštine koji danas s ponosom predstavljamo“, izjavio je Kadribegović.

Druga najbogatija zbirka u državi

O naučnom i istorijskom značaju građe govorio je direktor Orijentalnog instituta Aladin Husić, koji je Hasandedića označio kao stvarnog utemeljitelja Orijentalne zbirke Arhiva HNK. Zahvaljujući njegovom višedecenijskom radu na terenu, Hercegovina danas ima neprocjenjivo blago.

„Zahvaljujući Hasandedićevom prikupljanju rukopisa, sidžila i drugih vrijednih dokumenata, Hercegovina danas raspolaže jednom od najbogatijih zbirki orijentalnih izvora u BiH, odmah nakon Sarajeva. Posebna vrijednost zbirke je u tome što ona ne obuhvata samo Mostar, već građu iz više hercegovačkih gradova, što je čini nezaobilaznim izvorom za proučavanje istorije cijele regije“, potcrtao je Husić.

O sedam decenija dugom razvoju ove institucije govorio je Jasmin Branković iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. On je podsjetio da je razvoj arhivske djelatnosti usko povezan s obnovom državnih institucija nakon Drugog svjetskog rata, te da je Arhiv HNK izrastao u respektabilnu ustanovu zahvaljujući generacijama arhivista, među kojima se, uz Hasandedića, posebno ističe i Ravijojla Rava Kolak. Prema njegovim riječima, Arhiv danas uspješno spaja tradiciju i modernizaciju, otvarajući svoje fondove i olakšavajući pristup istraživačima i građanima.

Uspješna prezentacija u Brusa bezistanu još jednom je potvrdila da arhivska građa nije tek puko, zaboravljeno svjedočanstvo prošlosti, već živ i dinamičan dio savremenog kulturnog života koji direktno doprinosi očuvanju kolektivnog pamćenja Bosne i Hercegovine.