Muzej manastira Blagovještenja Presvete Bogorodice Žitomislići postat će dio turističke ponude Grada Mostara, nakon čega će posjetioci koji kupe turističku karticu imati priliku da obiđu i ovaj po mnogo ćemu jedinstven objekat koji nudi bogat kulturno-historijski sadržaj. Svaki dio stalne izložbene postavke predstavlja nacionalno blago Bosne i Hercegovine.
– Muzej je osnovan, odnosno zvanično otvoren 2019. godine. Poslije toga je uslijedila globalna pandemija koronavirusa tako da je razvoj muzeja i posjete su stale nekih godinu i po do dvije. U maju 2021. godine krećemo iznova. Osnivamo Fondaciju kao pravno lice. To je Fondacija Muzej Žitomislići. Zaokružujemo tu priču pravno. Od tada Muzej Žitomislići djeluje tako i prima posjetioce 12 mjeseci i šest dana u sedmici – rekao je u razgovoru za Anadoliju kustos Marko Bulajić, stručni saradnik Muzeja Žitomislići.
Brojni hodočasnici, ali i posjetioci iz svih dijelova Bosne i Hercegovine i svijeta koji dođu u manastir Žitomislići obiđu i Muzej Žitomislići i iznimno važne i vrijedne predmete postavke.
– Što se tiče toga šta bismo preporučili posjetiteljima, to je svakako naša stalna postavka koja prikazuje ustvari tu bogatu manastirsku riznicu, odnosno samo djelić onoga što je sačuvano iz viševjekovne historije manastira, a to su ikone i bogoslužbeni predmeti uključujući i knjige koje datiraju od 14. vijeka do 19. vijeka. Najreprezentativnije svakako jesu Carske dveri zajedno sa dijelovima originalnog ikonostasa sa početka 17. vijeka – istakao je Bulajić.
U gornjem dijelu Muzeja izložena je vrlo vrijedna ikona Bogorodica sa Hristom – djetetom.
– To je ikona “Umiljenije” koja je jedna od četiri takve na svijetu i djelo je grčkog ili italo-kritskog slikara Andreja Ricosa. Ona datira iz 16. vijeka. Ne znamo pouzdano kako je dospjela u manastir. Također, nemamo još zvaničnu potvrdu o autentičnosti, ali imamo usmenu potvrdu stručnih lica sa Instituta u Atini koji su rekli da će nam dostaviti i tu zvaničnu potvrdu da to jeste Ricos i jedna od četiri “Umiljenije” na svijetu – naveo je Bulajić.
U dijelu Muzeja Žitomislići izložena je i postavka veoma vrijednih knjiga.
– U našoj stalnoj postavci ima šest knjiga uključujući i najstariji eksponat, a to je knjiga “Minej za septembar” iz 14. vijeka koja je pisana na koži, odnosno pergamentu. Ostale su knjige, njih pet ručno pisane od kojih tri rukama žitomislićkih monaha što je također jedan kuriozitet i što dokazuje ustvari da je manastir imao tu prosvjetiteljsku ulogu i ranije periode. Mi nastojimo da to kroz ovaj muzej i danas održavamo. Šesta knjiga jeste jedina štampana. Ona je štampana početkom 17. vijeka u Moskvi, a manastiru je darovao patrijarh Arsenije IV Šakabenta kada je u toku tog 17. vijeka posjetio manastir – kazao je Bulajić.
Brojne su aktivnosti kako na promocijama, izložbama, ali i ostalim sadržajima kojim Manastir Žitomislići želi da unaprijedi svoje sadržaje.
– Nastavljamo saradnju i pojačavamo saradnju sa turističkim agencijama da bismo povećali broj posjetilaca i turista i hodočasnika. Postat ćemo uskoro, pitanje je dana, kada ćemo biti dio turističke ponude Grada Mostara i bit ćemo dio turističke kartice koju grad uvodi. To je jedna novina. Kada kupite tu turističku karticu, koja će biti jedna aplikacija, moći će se posjetiti i Muzej Žitomislići. To će biti mapirano. To je bitno za nas – pojašnjava Bulajić.
Potrebno je, kaže, raditi i na konzervaciji i restauraciji nacionalnog blaga.
– Važno je napomenuti da je svaki eksponat naše stalne postavke pod zaštitom Bosne i Hercegovine i predstavlja nacionalni spomenik. Tako da imamo obavezu i prema tome. I naravno, nastavljamo sa svojim aktivnostima. Jednom mjesečno imamo neki događaj ovdje u Muzeju Žitomislići koji je ili izložba slika ili promocija knjige i nekih publikacija koji nisu striktno vezani ni za religijske teme, odnosno ne mora biti vezan, već prosto predstavlja kulturni događaj i promociju kulturne baštine – rekao je Bulajić.
Istiće da je veoma značajno to što se na malom prostoru u tom dijelu Hercegovine nalaze Međugorje, manastir Žitomislići, kao i Blagaj koji su neka od veoma važnih središta sve tri religije – krščanstva, hrišćanstva i islama.
– Mislim da je to izuzetno značajno i da mi vrlo često nismo svjesni koliko je to jedinstveno pa skoro i u svijetu, a što mi imamo ovdje na malom prostoru. I svakako da svakome preporučujem da obiđe sva ta tri mjesta i mnoge druge lokalitete, ne samo u Hercegovini nego i šire. Zašto ne i u Sinagogu u Sarajevu ili nešto tako slično. Jer što kaže ona floskula, a možda i nije: Sloga je u različitosti – istakao je Bulajić.