Općinski sud u Mostaru donio je presudu kojom je poništen kupoprodajni ugovor iz 2006. godine između Ministarstva gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije i poduzetnika Nike Marušića, čime se državi Bosni i Hercegovini vraća 134 hektara šumskog i poljoprivrednog zemljišta na područjima Kruševo, Pijesci i Gubavica.
Kako piše Hercegovina.info, Sud je naložio brisanje svih uknjižbi vlasništva koje su u međuvremenu provedene u zemljišnim knjigama, uz povrat ranijeg stanja.
Presudu je 13. studenoga 2025. donijela sutkinja Šejla Gušić, a tužbu je zastupala pravobraniteljica BiH.
Sud se pozvao na Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom te više presuda Ustavnog suda BiH, uključujući U-1/11, U-8/19, AP-2990/22, AP-2554/18 i AP-3923/20, prema kojima rijeke, šume i šumska zemljišta predstavljaju državnu imovinu, a svaki pravni instrument kojim se takvom imovinom raspolaže – ništavan je.
Tuženi HNŽ i Niko Marušić dužni su solidarno platiti i troškove postupka u iznosu od 5.568 KM. Protiv presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u Mostaru u roku od 30 dana.
Kako je 2006. prodano zemljište za 0,04 KM po kvadratu
Prodaja državnog zemljišta izvršena je 28. srpnja 2006. godine temeljem rješenja o krčenju šume Federalnog ministarstva poljoprivrede donesenog 25. srpnja 2006. godine. Rješenje je omogućilo izbjegavanje javne licitacije i izravnu prodaju tadašnjem kupcu Niki Marušiću.
Kupoprodajni ugovor potpisao je tadašnji ministar gospodarstva HNŽ Samir Sunagić, dok je Vlada HNŽ pod vodstvom Miroslava Ćorića donijela prethodnu odluku o privođenju zemljišta drugoj kulturi. Parcele su prodane za 55.336 KM, što odgovara cijeni od 4 feninga po m², iako je tržišna vrijednost bila višestruko viša.
Županijski sud u Sarajevu je 2010. godine proglasio rješenje o krčenju šume ništavnim, potvrdivši nezakonitosti u postupku izdavanja.
Presuda otvara pitanje odgovornosti institucija
Nakon prodaje zemljišta 2006., postupak utvrđivanja ništavosti ugovora pokrenut je tek 2023., kada je pravobranitelj Ismet Velić podnio tužbu protiv HNŽ i kupca. Njegov nasljednik na funkciji, Mlađen Mandić, nekoliko mjeseci kasnije povukao je tužbu pozivajući se na „odluku“ Komisije za državnu imovinu, za koju se, uvidom u dokument, pokazalo da se radi o mišljenju, a ne o odluci.
Nakon rotacija, država BiH preko Ureda pravobranitelja ponovno podnosi tužbu 2024., a sada, krajem 2025., donesena je prvostupanjska presuda u korist BiH.
U kaznenom segmentu, unatoč prijavama mještana iz Gubavice i Pijesaka, Glavno tužiteljstvo HNŽ nikada nije podiglo optužnicu, niti je podnositelje obavijestilo o obustavi istrage, kako zakon nalaže.
Šteta mjerljiva u desecima milijuna KM
Iako presuda formalno ne sadrži financijske procjene, njene posljedice su dalekosežne. Država vraća zemljište vrijedno između 10 i 30 milijuna KM prema tržišnim cijenama poljoprivrednog i investicijski atraktivnog zemljišta u Mostaru. Otvara se mogućnost tužbe za naknadu štete protiv HNŽ od strane kupca, mogućnost povrata investicija i izgubljene dobiti, potencijalni val novih tužbi i revizija drugih slučajeva prodaje državne imovine, gubitak pravne sigurnosti za investicije u solarne projekte i prenamjene zemljišta.
Ako se presuda potvrdi u drugom stupnju, mogla bi postati presedan, nakon kojeg bi se država mogla vratiti u posjed velikih površina najvrijednijeg zemljišta u Hercegovini.
Političke implikacije
Presuda također otvara pitanje odgovornosti tadašnjih nositelja javnih funkcija, eventualnih političkih pritisaka i pogodovanja, zakonitosti urbanističkih izmjena kojima su kasnije omogućeni planovi za solarne elektrane.
U fokus se vraćaju i pitanja zbog kojih su mještani Kruševa godinama upozoravali da je cilj kupnje zemljišta bio prenamjena u građevinsko radi stjecanja enormne dobiti, a ne poljoprivredna proizvodnja.
Tko je Niko Marušić
Niko Marušić je mostarski poduzetnik i bivši direktor Fonda za zaštitu okoliša HNŽ, koji se godinama pojavljuje u medijima u kontekstu poslovnih projekata na području Mostara i Hercegovine, posebno vezano uz poljoprivredno zemljište, poticaje i investicije u vinogradarstvo. U javnosti je poznat po kupnji velikih površina zemljišta na području Kruševa i okolnih lokaliteta za mizerne svote.
Marušić je vlasnik tvrtke Marinada čija je tvornica za preradu povrća nedavno svečano otvorena u Kruševu. Govor na otvorenju održao je gradonačelnik Mostara Mario Kordić.
U predmetu izgradnje tvornice za preradu rajčice “Marinada” u naselju Kruševo kod Mostara, Tužiteljstvo HNŽ-a podiglo je, a Općinski sud u Mostaru 7. siječnja 2025. potvrdio optužnicu protiv bivšeg šefa Službe za građevinske poslove pri Odjelu za urbanizam i građenje Grada Mostara Zdravka Čuljka zbog zlouporabe položaja ili ovlasti.
Čuljak je, prema optužnici, bez zakonom propisane stručne ocjene izdao urbanističko-tehničke uvjete za lokaciju na kojoj nije postojao detaljni regulacijski plan, a ti su uvjeti kasnije poslužili kao ključni temelj za izdavanje urbanističke suglasnosti za gradnju tvornice “Marinada”.
Tvrtke povezane s Nikom Marušićem, bivšim direktorom Fonda za zaštitu okoliša HNŽ, uz političku podršku i razvojni kredit, realizirale su projekt tvornice na lokaciji koja je godinama bila bez valjane prostorno-planske dokumentacije, što je potvrdom optužnice protiv Čuljka pravosuđe de facto priznalo kao kršenje zakona.
Ovo je jedna od najvažnijih presuda u novijoj pravnoj povijesti Bosne i Hercegovine koja bi mogla promijeniti način na koji se u državi upravlja poljoprivrednim i šumskim zemljištem te označiti početak ozbiljne borbe protiv nezakonitog raspolaganja državnom imovinom.
Ako presuda postane pravomoćna, država BiH vraća u posjed strateški vrijedan resurs, a političko-pravni akteri iz 2006. mogli bi se suočiti s dugoročnim posljedicama.
