Pošto u javnosti predstavnici različitih političkih opcija iznose svoje želje i vizije Bosne i Hercegovine, uoči državnog praznika, Prvog maja, da ne bude kako mi u SDP-u nemamo svojih želja, osjećam potrebu da podsjetim koje su to naše želje i koja je naša vizija države.

Podjele nam u zadnjih trideset godina nisu donijele ništa dobro. Dok smo ljude dijelili po imenu i prezimenu, svrstavajući ih milom ili silom u nacionalne tabore, oni su jedinstveno odlazili izvan svoje domovine, tamo gdje ih niko ne pita kako se ko zove i iz kojeg su naroda. Selili su u građanske demokratske države gdje, iako imigranti i predstavnici manjinskih grupa, imaju sva prava, jednako kao i svaki drugi državljani tih zemalja.

Takvu Bosnu i Hercegovinu želimo mi iz SDP-a Bosne i Hercegovine. Moja je želja jednostavna, Bosna i Hercegovina koja bi imala jednog predsjednika, bila bi jedna izborna jedinica, država bez entiteta i distrikta, građanska država sa centralnom državnom i lokalnom vlašću. Tada ne bismo imali nikakvih problema da pristupimo Evropskoj uniji.

Da naglasim još jednu bitnu činjenicu – sve države Evropske unije su građanske države. To je temeljni demokratski, evropski princip. Građanska država ne znači ni unitarna ni apsolutistička država bilo koje grupe. Građanske države mogu biti i decentralizovane i regionalizovane, poput Austrije, Njemačke i drugih. Za one koji ne znaju, građanski princip nema nikakve veze za raspodjelom moći između države i nižih administrativnih jedinica. Građanin je jednostavno osnovna društvena jedinica demokratskih država. Biti građanin istovremeno znači i biti zaštićen od svake vrste diskriminacije i nepravednog tretmana na osnovu rasne, vjerske, narodnosne ili bilo koje druge pripadnosti.

Moram ponoviti ono što sam Miloradu Dodiku rekao u Briselu pred zvaničnicima EU. Nemam nikakav problem da naše stanovnike prepoznajemo kao muslimane, pravoslavce, katolike ili jevreje, jer to podrazumijeva da smo svi primarno Bosanci i Hercegovci, različitih vjera. Slažem se da treba smanjiti forsiranje podjela po narodnim identitetima koji su ljudima također važni, ali nisu i ne mogu biti iznad države Bosne i Hercegovine. Naprotiv.

Znam da će neki reći da moje želje nisu realne.

Međutim, po meni su potpuno nerealne i ideje o tri federalne jedinice, a tek je otcjepljenje bilo kojeg dijela teritorije bajka za naivne. Na kraju, naše ideje po pitanju građanskog izbornog sistema smatramo najrealnijim.

Zašto? Jednostavno zato što su utemeljene na evropskim vrijednostima i evropskim principima.

Nijedna vrsta različitog postupanja koja se isključivo ili u kritičnom obimu zasniva na etničkom porijeklu pojedinca, ne može se objektivno opravdati u savremenom demokratskom društvu koje je izgrađeno na principima pluralizma i poštovanja različitih kultura. U vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe u Daytonu, na terenu je došlo do vrlo krhkog primirja te je cilj tih odredbi bio zaustaviti brutalni sukob obilježen genocidom i etničkim čišćenjem. Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode“ kako bi se osigurao mir. Međutim, sada, godinama nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje spornih ustavnih odredbi na snazi. Potrebno je, bez daljnjeg odgađanja, uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, došlo je vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije na temelju etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine. Nema objektivnih kriterija za nečiju etničku pripadnost. To ovisi isključivo o vlastitom samoodređenju osobe.

Ovo je stav u kojem nisam citirao ni program SDP-a Bosne i Hercegovine niti bilo koje druge političke opcije ili pokreta. Citirao sam presude Evropskog suda za ljudska prava, i to tek dijelove od niza formulacija kojim se doslovno osuđuje model etničkog preferenciranja. U presudama je data jasna uputa kakav je to izborni model evropski. Naravno, mi u SDP-u prije svega zagovaramo i poštivanje ustavnih postulata, a u Ustavu Bosne i Hercegovine je rečeno sljedeće:

Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svakim drugim pravom.

Dakle, prioritetni, natkrovljujući ustavni princip je princip poštivanja i primjene Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokola. Evropski sud za ljudska prava je precizno definisao šta to znači i kakav ustroj ove država treba da ima, a taj ustroj je građanski.

Pozivamo sve da uvaže ovu realnost i da ustavne izmjene i izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine gradimo na ovim principima. Samo na taj način možemo osigurati pojedinačnu i kolektivnu jednakopravnost svih, bez diskriminacije” – stoji u Nikšićevoj objavi.