Očekujte neočekivano: Hrvatska sudi generalima HVO-a

Prema informacijama Nacionala, general Obradović u posljednji je čas izbjegao optužnicu Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine (MKSJ). On je, naime, bio sedmi po redu među civilnim i vojnim zvaničnicima Herceg-Bosne kojega je Haški sud kanio optužiti, a na kraju su optužena, i kasnije osuđena, šestorica: Jadranko Prlić, Milivoj Petković, Slobodan Praljak, Bruno Stojić, Valentin Ćorić i Berislav Pušić.

Zagrebački list Nacional je u ponedjeljak razotkrio kako je javnosti gotovo potpuno promakla važna informacija o tome da je Županijsko državno tužilaštvo u Splitu nakon tri godine istrage 13. novembra podnijelo optužnicu protiv generala HVO-a Nedjeljka Obradovića za ratne zločine nad Bošnjacima 1993. i 1994. u Hercegovini i uputilo je na potvrdu Županijskome sudu u Splitu.

Pritom, što je zanimljivo, DORH nije tražio pritvor za optuženoga jer ga smatra dostupnim hrvatskom pravosuđu iako je Obradović od optužnice Tužilaštva BiH još prije nekoliko godina pobjegao u Hrvatsku. O tome da je DORH optužio Obradovića, međutim, nema tragova na internetskoj stranici Državnog tužilaštva Republike Hrvatske kao ni na stranici Županijskog državnog tužilaštva u Splitu, piše Nacional.

Vijest o tome tek je usput 15. novembra objavljena na petoj stranici printanog izdanja splitskog dnevnika Slobodna Dalmacija, ali ista ta vijest, zanimljivo, nije dostupna i na internetskom portalu Slobodne Dalmacije, iako taj dnevnik većinu svojih vijesti objavljuje i na portalu. Takva bizarna situacija, u kojoj DORH podnosi optužnicu protiv generala HVO-a i visokog ratnog oficira Hrvatske vojske zbog ratnih zločina ali o tome ne obavještava javnost dok mediji tako važnu vijest ne objavljuju online, još je jedan dokaz shizofrenog odnosa hrvatskog pravosuđa, politike i javnosti prema procesuiranju ratnih zločina hrvatskih snaga: dok je, s jedne strane, prema informacijama Nacionala, glavni državni tužilac Ivan Turudić osobnom intervencijom deblokirao krivični progon Nedjeljka Obradovića, zbog čega je optužnica protiv njega nakon trogodišnjeg zastoja istrage napokon i podnesena, s druge se strane isti taj krivični progon nastoji prikriti od javnosti.

Izbjegao Hag

Nedjeljka Obradovića Haški sud nije optužio, ali je spis s rezultatima istrage – više od 1500 stranica iskaza više svjedoka te desetak registratora s dokumentima i dokazima – dostavio Tužilaštvu BiH koje je podnijelo 2016. optužnicu protiv Obradovića, da bi cijeli taj spis, nakon što je optuženik pobjegao u Hrvatsku, proslijedilo DORH-u.

Zbog obilja materijala koje je DORH dobio praktički istražen i jest moguće zaključivati da je trogodišnja istraga u DORH-u zapravo značila zavlačenje, a ne istinsko istraživanje zločina, jer on je već bio temeljito istražen i dokumentiran. Riječ je, dakle, o ratnom komandantu koji je imao itekako važnu funkciju u vojnoj hijerarhiji Herceg-Bosne, pa bi se suđenje Nedjeljku Obradoviću pred hrvatskim sudom moglo prometnuti u dosad najvažniji proces kojim hrvatsko pravosuđe procesuira ratne zločine HVO-a nad Bošnjacima u BiH.

Takav razvoj situacije, pak, zasigurno bi bio golem test za hrvatske sudove, naročito zbog tereta presude o “udruženome zločinačkom pothvatu” hrvatskoga državnog vrha, kako je Haški sud okarakterizirao rat HVO-a protiv Armije BiH. Iako u optužnici DORH-a protiv Obradovića takve kvalifikacije nema, tokom suđenja – ako Županijski sud u Splitu potvrdi optužnicu protiv Obradovića – neće biti moguće ignorirati postojanje presude Haškog suda. Sve bi to mogli biti dodatni razlozi zbog kojih je DORH postupio tako nedosljedno, s jedne strane optuživši generala, dok se, s druge, o tome istodobno ne može naći trag u internetskoj arhivi DORH-ovih saopćenja.

Pouzdani izvor s neposrednim saznanjima o procesuiranju ratnih zločina u Bosni i Hercegovini protekle je sedmice Nacionalu neslužbeno kazao kako se može očekivati da će Ivan Turudić nastaviti deblokirati krivični progon hrvatskih državljana optuženih za ratne zločine u susjednoj zemlji, što dokazuje i viješću da je Županijsko državno tužilaštvo u Splitu poslije tri godine istrage podnijelo optužnicu protiv generala Obradovića, ratnog komandanta brigade HVO-a Knez Domagoj, koji je tokom rata u Hrvatskoj bio i komandant 116. brigade Hrvatske vojske iz Metkovića.

Prema Nacionalovu izvoru, Obradović je optužen za ratne zločine nad Bošnjacima koje su tokom rata HVO-a i Armije BiH na području Hercegovine počinili pripadnici jedinice kojom je komandovao. Nacional je pokušao kontaktirati Nedjeljka Obradovića, ali nisu uspjeli. Obradović rijetko istupa u medijima, ali su neki portali početkom marta 2021. prenijeli njegovu izjavu Dnevnom listu iz Mostara kojom je komentirao vijest da je Županijsko državno tužilaštvo u Splitu pokrenulo istragu protiv njega.

“Svatko ima pravo protiv svakoga pokretati istrage, pa i protiv mene. Bošnjaci podižu istrage i optužnice protiv svih Hrvata, pa i protiv mene. Odbijam sve insinuacije kao netočne jer se zna da se nisu htjeli boriti, a kada smo mi obranili, onda su dobili po nosu. Nisam iznenađen pokretanjem istrage. Pa pogledajte vi tužiteljstvo BiH i sve će vam biti jasno kada vidite koliko je tužitelja optuženo za korupciju. Haag je tražio moju izjavu, ja sam se odazvao, nisu našli ni na kakve dokaze, lijepo su me primili i ispratili, a postoji i na desetine svjedoka koji su svjedočili da nema temelja za ovo što mi se stavlja na teret. Ovo je samo iživljavanje i uništavanje nečijeg života”, rekao je general Obradović za Dnevni list.

Vrijeme je za procesuiranje Željka Šiljega

Krivični progon ratnih zločina počinjenih tokom rata u BiH koji provode hrvatska pravosudna tijela u zastoju je već nekoliko godina, najmanje otkad je DORH od Tužialštva Bosne i Hercegovine preuzeo krivični progon protiv generala HVO-a Zlatana Mije Jelića, komandanta Specijalne policije MUP-a Herceg-Bosne i jednoga od komandanata HVO-a u Mostaru, te u oktobru 2020. otvorilo istragu protiv njega.

Taj se zastoj odnosi naročito na više i visoke zapovjednike HVO-a, kakvi su generali HVO-a Zlatan Mijo Jelić, Nedjeljko Obradović i Željko Šiljeg, protiv kojih hrvatsko državno tužilaštvo, prema informacijama Nacionala, također provodi istragu.

Predsjednik Republike Zoran Milanović 4. augusta 2020., tokom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja na Tvrđavi u Kninu, Miji Jeliću uručio odličje kojim je odlikovao njegovu ratnu jedinicu, Specijalnu policiju MUP-a Herceg-Bosne.

Dva mjeseca kasnije, DORH je preuzeo krivični progon Zlatana Mije Jelića otvorivši istragu protiv njega. Jelić je, naime, preselio u Hrvatsku nakon što je protiv njega Tužilaštvo BiH podnijelo optužnicu, tvrdeći da nije pobjegao od sudskog procesa, nego da želi suđenje u Hrvatskoj. Novinari iz BiH svjedoče kako u posljednje četiri godine od DORH-a nisu uspjeli dobiti nijednu informaciju o tome kako napreduje istraga protiv Jelića i je li završena.

Izvor Nacionala tvrdi kako je proces deblokiran nakon što je Ivan Turudić postao glavni državni tužilac. Turudić se prošle sedmice, u četvrtak, 26. novembra, u Sarajevu susreo s glavnim tužiteljem BiH Milankom Kajganićem, i s tog je susreta objavljena samo jedna štura rečenica, prema kojoj se na sastanku “razgovaralo o jačanju međusobne suradnje u radu na predmetima ratnih zločina i rješavanju problema nedostupnosti osumnjičenih i optuženih počinitelja krivičnih djela ratnih zločina”. Izvor Nacionala tvrdi kako je Turudić još dosta prije tog sastanka pokrenuo procese koji su rezultirali podizanjem optužnice protiv generala Obradovića.

Osim toga, izvor Nacionala podsjetio je kako je u Crnoj Gori prije nekog vremena održan sastanak tužitelja iz regije, na kojemu je Turudić odbio kritike dijela kolega iz Bosne i Hercegovine, koji su ustvrdili kako DORH oklijeva procesuirati više koamandante HVO-a. Riječ je o jednoj od redovitih regionalnih konferencija tužitelja za ratne zločine koju je u Podgorici, u septembru ove godine, organiziralo Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, i na kojoj je učestvovao i glavni tužitelj Rezidualnog mehanizma za krivične sudove i bivši glavni tužitelj Haškog suda Serge Brammertz.

Na tom je skupu, prema informacijama Nacionala, Turudić odbio prigovore kolega iz Bosne i Hercegovine podsjetivši ih da je DORH još davno sudski procesuirao i generale Hrvatske vojske Mirka Norca, Rahima Ademija, Branimira Glavaša i Tomislava Merčepa, pa da mu nije jasno otkud pretpostavka da ne bi bio spreman procesuirati i generale HVO-a, ako za to ima dovoljno dokaza.

Činjenica, međutim, jest da DORH već nekoliko godina nije dovršio istrage protiv nekoliko generala HVO-a zbog zločina nad Bošnjacima, iako je od BiH preuzeo krivični progon nakon što su osumnjičenici prebjegli u Hrvatsku.

Naši i vaši ratni zločinci

Osim Zlatana Mije Jelića, za kojega u dijelu javnosti postoji dojam kako ga je dodjelom odličja pokušao zaštititi osobno predsjednik Republike Zoran Milanović, istraga se vodi i protiv generala Željka Šiljega zbog zločina nad Bošnjacima u Prozoru-Rami 1993., gdje je Šiljeg bio komandant Operativne zone Sjeverozapadna Hercegovina sa sjedištem u Tomislavgradu. Nacional doznaje kako Tužiteljstvo BiH još uvijek očekuje od DORH-a da sasluša Šiljega kako bi se službeno očitovao o krivičnim djelima za koja ga tereti Tužilaštvo BiH, među kojima je i zločin “živog štita na Crnom vrhu”.

Riječ je o višestrukim ubistvuma od 31. jula 1993., kada je više od 50 zarobljenika iz Srednje škole u Prozor-Rami odvedeno na liniju fronta na Crnom vrhu iznad grada, gdje su ih jedne za druge vezali kabelom, a potom su im vojnici HVO-a pucali u leđa. Taj je zločin podrobno istražen i rekonstruiran u presudi Haškog suda šestorici vojnih i civilnih zapovjednika Herceg-Bosne, u kojoj stoji kako je 11 zarobljenika ubijeno, dok se za deset ostalih, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani s tih jedanaest tijela, nije moglo pouzdano dokazati da su ubijeni u tom živom štitu.

Vijesti o mogućem krivičnom progonu generala Obradovića do javnosti povremeno stižu već osamnaest godina, nakon što je tužiteljica Haškog suda Carla del Ponte još početkom 2006. Tužilaštvu BiH predala dvadeset slučajeva ratnih zločina u BiH o kojima je Haški sud započeo istragu, ali je nije dovršio.

Bila je riječ o istragama protiv 15 Srba, trojice Bošnjaka i dvojice Hrvata – Nedeljka Obradovića i Marka Radića. Radića će Sud BiH kasnije osuditi na 27 godina zatvora zbog ratnih zločina u logoru Vojno pored Mostara, u kojemu su počinjena masovna silovanja zatočenih žena.

Radić je od presude pobjegao u Hrvatsku, gdje mu je Županijski sud u Zagrebu prepolovio presudu, smanjivši je na 12,5 godina zatvora jer je, kako su pisali mediji, odbacio kvalifikacije Suda BiH o Radićevu učestvovanju u udruženome zločinačkom pothvatu. Radić je na slobodu pušten krajem 2018., da bi dvije godine kasnije bio ustrijeljen i ubijen u atentatu u Mostaru.

Mediji u BiH objavili su 2008. kako je Tužialštvo Bosne i Hercegovine “pripremilo optužnicu protiv skupine hrvatskih generala iz BiH”, među kojima je, prema tim izvještajima, bio i ratni komandant brigade HVO Knez Domagoj Nedjeljko Obradović. No trebalo je proći osam godina prije nego što su mediji u novembru 2016. objavili kako je Sud BiH za Obradovićem “raspisao međunarodnu potjernicu na osnovu prijedloga Tužiteljstva BiH da mu se odredi pritvor, zbog sumnje da su pripadnici brigade Knez Domagoj, kojom je Obradović komandovao 1993. i 1994. no području Čapljine počinili ratni zločin”.

Hrvatski su mediji tada podsjetili kako je Obradović komandovao i metkovskom 116. brigadom Hrvatske vojske, koju je za doprinos obrani doline Neretve i krajnjeg juga Hrvatske odlikovao i predsjednik Republike Ivo Josipović.

O Nedjeljku Obradoviću pisao je i Nacional. U članku iz maja 2015. u kojemu je otkrio sadržaj tajnih dokumenata VSOA-e o istragama Tužiteljstva BiH protiv hrvatskih oficira za zločine u BiH, Nacional je među više imena spomenuo i Nedjeljka Obradovića, ratnog komandanta brigade HVO-a Knez Domagoj. “Sve je to zapisano u jednom od dokumenata s naslovom ‘Operativna informacija B’, od 8. augusta 2012. U njemu se također izvještava o aktivnostima Tužilaštva BiH povezanim s istragama o ratnim zločinima, a posebna se pozornost posvećuje Obradovićevu slučaju. On se rodio 14. marta 1961. u Metkoviću, gdje ima i prijavljeno prebivalište”, izvijestio je tada Nacional.

Obradović je u Zbor narodne garde pristupio 8. oktobra 1991. Bio je komandant 116. brigade Hrvatske vojske u Metkoviću, a zadnja dužnost koju je obnašao u Hrvatskoj vojsci bila je dužnost oficira u IV. zapovjednom području Ston. Bivši predsjednik Ivo Josipović odlikovao ga je za odbranu Metkovića. Čin stožernog brigadira dodijeljen mu je 19. marta 1996., a penzionisan je 23. decembra 2002. Do sredine 2011. obnašao je dužnost savjetnika premijera Hercegovačko-neretvanske županije, što su lokalni bosanski mediji okarakterizirali kao provokaciju.

U javnosti se u septembra 2013. spominjalo da se Obradovića istražuje zbog ratnih zločina u Stocu i Čapljini po komandnoj odgovornosti, jer je bio i ratni komandant 1. hercegovačke brigade Knez Domagoj koja je bila ključna za odbranu Stoca.

Tvrdilo se u medijima da se istražuje u vezi sukoba između Armije BiH i HVO-a, a Tužilaštvo BiH te medijske navode nije komentiralo. Spominjalo se i da je njegovo ime navodno bilo na spisku 20 osoba bivše glavne haaške tužiteljice Carle Del Ponte, koje je ona uputila Tužilaštvu BiH u proceduru.

Nešto više od godinu dana prije nego što su se u medijima pojavili prvi tekstovi u kojima se spominje istraga protiv Obradovića, VSOA je hrvatski državni vrh vrlo precizno informirala šta se zapravo događa u tom slučaju.

U tom izvještaju, prema Nacionalovu tekstu iz 2015., stoji: “Sukladno zaključcima Visokog sudbenog vijeća BiH u vezi rada Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH, zamjenica glavnog tužitelja BiH i čelnik navedenog Odjela gospođa Vesna Budimir, izdala je pisani nalog podređenim tužiteljima o neophodnom intenziviranju rada u cilju podizanja optužnica ili odbacivanja kaznenih prijava.

Slijedom navedenog, sredinom prosinca 2011. državna tužiteljica Posebnog odjela zadužena za predmete ratnog zločina na području Hercegovine gospođa Remzija Smailagić, izdala je uhidbeni nalog za umirovljenog generala HVO i brigadira HV Nedjeljka Obradovića. Međutim, kako se imenovani u to vrijeme nalazio na području Hrvatske, a nije mu udovoljeno zahtjevu da se brani sa slobode, Nedjeljko Obradović je našao utočište u Zagrebu”.

U dokumentima VSOA-e o kojima je izvijestio Nacional stoji, među ostalim, i kako se “Obradovića tereti da je podržavao, vodio zatvore i koncentracijske logore i druge objekte za zatvaranje i zatočenje Bošnjaka te da je nad njima sustavno provođenje nasilje. U optužnici se navodi da su pripadnici brigade Knez Domagoj tijekom 1993. i 1994. uhitili osobe bošnjačke nacionalnosti i s njima nehumano postupali.”

Posebno se detaljno opisuju zbivanja na području općine Stolac iz aprila 1993. U izvještajuVSOA-e vrlo se detaljno opisuje što se sve Obradoviću stavlja na teret. Tako se, među ostalim, navodi i sljedeće:

“U razdoblju od travnja do rujna 1993. u Okružnom vojnom zatvoru u Dretelju u sklopu vojarne, pripadnici HVO zatočili su oko 2270 uhićenih bosanskih Muslimana iz općina Stolac i Čapljina, među kojima i pripadnike HVO muslimanske nacionalnosti, te određeni broj dječaka mlađih od 16 godina, odnosno muškaraca starijih od 60 godina. Pripadnici HVO iste su izgladnjivali, što je rezultiralo smrću jednog od zarobljenika. Uhićenici su također bili prisiljavani na međusobne borbe pri čemu su najmanje 4 osobe poginule od posljedica fizičkih ozljeda ili zato što su ih ustrijelili pripadnici HVO. Navodi se i kako je humanitarnim organizacijama pristup zatvoru Dretelj bio uskraćen, a zarobljenici kontinuirano premještani u mjesto Silos u Čapljini sve do kolovoza 1993…”

Generala Obradovića tereti se da je poticao i omogućio da se zatočene Bošnjake natjera na protupravni prisilni rad. Oni su bili zatočeni u zatvorima Gabela i Dretelj i prisiljavalo ih se da grade i utvrđuju vojne linije na prvoj crti obrane. VSOA je hrvatski državni vrh informirala o tomu kako je Tužilaštvo BiH u radu na tom predmetu ispitalo 135 svjedoka, kao i 69 svjedoka u drugim predmetima koje namjerava koristiti protiv Obradovića.

“…Prikupljena je medicinska dokumentacija za svjedoke, zapisnici o saslušanju vještaka, obdukcijski nalazi, izvodi iz matične knjige umrlih i druga dokumentacija. Pribavljeni su osobni matični kartoni, VON 8 za osumnjičenog Obradovića, dok je materijalna dokumentacija ovjerena u Haagu. Zahtjevom za pomoć od Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju iz predmeta Jadranko Prlić i drugi, prikupljeni su dokumenti u vezi s pripadnicima brigade HVO Knez Domagoj, koje Tužiteljstvo prilaže kao dokaz u postupku.

Navedena dokumentacija obuhvaća foto elaborate, snimke logora Dretelj, Gabela i Grabovina, Koštana bolnica, škola u Crnjićima, te sve informacije i dokumentacija vezana za ubijene osobe, zlostavljanja, zatvaranja, te protjerane i prisilno premještene osobe od strane HVO brigade Knez Domagoj od početka travnja 1993. do travnja 1994. Prikupljeni su i zapisnici o saslušanju svjedoka – vještaka od specijalne sudske medicine, zapisnici o ekshumaciji, zapisnici o očevidu, foto-dokumentacija, materijalna dokumentacija Hrvatske republike Herceg-Bosne i HVO-a, kao i materijalna dokumentacija iz Arhiva Zagreb. Sukladno navedenom izdana je i naredba za uhićenje Nedjeljka Obradovića”, stoji, među ostalim, u izvješću VSOA-e o kojemu je još 2015. izvijestio Nacional.

(nacional.hr/slobodna bosna)