U Spomen kući Džemala Bijedića u Mostaru u četvrtak je održan okrugli stol pod nazivom ”Doprinos Džemala Bijedića bosanskohercegovačkoj ravnopravnosti”, u organizaciji Muzeja Hercegovine, a povodom 47. godišnjice pogibije Džemala Bijedića (1977-2024).
Jedan od sudionika prof. dr. Enes Durmišević kazao je da je Džemal Bijedić bio vrlo svjestan situacije u kojoj je djelovao.
– Bila je grupa Bosanaca, među kojima i Džemal, koji su učinili da Bosna bude, ne možemo kazati ravnopravna, ali uveliko je to bila njihova tendencija. Poslije njegove smrti, ili tih godina, Bosna počinje tonuti. Završili smo u 1992. godini – rekao je Durmišević.
Izrazio je zadovoljstvo što se na današnji dan o njemu govori, s obzirom na to da je Džemal Bijedić bio, kako je rekao Durmišević, nevjerojatno značajna ličnost.
– On je bio Bošnjak koji je zauzeo najvišu poziciju u Titovoj Jugoslaviji, tako da je to nevjerojatno značajna ličnost. Danas neke stvari drugačije vidimo. Kao narod moramo naučiti da je važan taj povijesni kontekst. I naravno, važno je sabrati sve naše ljude, Bosance ili Bošnjake, jer smo pocijepani po tko zna koliko šavova, nacionalnih, etničkih, lokalnih, a nas je toliko malo da nam treba svaki Bošnjak i svaki Bosanac – smatra on.
Da je ličnost Džemala Bijedića neopravdano zapostavljena u bosanskohercegovačkoj znanstvenoj i široj javnosti smatra prof. dr. Osman Sušić.
– Trebamo još više raditi na osvjetljavanju lika i djela Džemala Bijedića koji spada, ne samo u najznačajnije povijesne ličnosti 20. stoljeća, nego općenito najznačajnije ličnosti bh. prošlosti. To je osoba koja se borila za ravnopravan položaj BiH, prvo unutar Jugoslovenske Federacije, a borila se i za ravnopravan položaj Bošnjaka, tada Muslimana. Jedna je od najznačajnijih ličnosti koja je izvojevala to da Muslimani postanu ravnopravni unutar BiH – rekao je on.
Sušić smatra da ono čime se Džemal Bijedić bavio posjeduje univerzalnu poruku koja je primjenjiva i danas.
– Nažalost, 30 godina od nezavisnosti BiH stvara se osjećaj da zemlja ide unazad. Mišljenja sam da se trebamo baviti ljudima poput Džemala Bijedića, ili Hamdije Pozderca, ljudi koji su se borili za BiH i da se na osnovu te borbe izvuku poruke i da nastavimo ono što su oni započeli 1970. i 1980. godina, a nažalost zaustavljeni su u svojoj borbi – zaključio je Sušić.
Inače, Muzej Hercegovine Mostar tradicionalno obilježava ovaj datum prigodnim sadržajima kroz izložbe, promocije knjiga, predavanja itd.
Fena
