U povodu 110 godina od rođenja Hivzije Hasandedića, u Centru za kulturu Mostar održan je danas okrugli stol „Orijentalno nasljeđe u djelima Hivzije Hasandedića“ kojim je obilježen njegov izuzetan rad i djelo.
„Sretni smo i ponosni što smo uspjeli okupiti ovakav eminentan i raznorodan skup izlagača, od koji će svako iz svog ugla govoriti o čovjeku kojeg, obzirom na njegovu izvrsnost, nije jednostavno odrediti unutar jedne naučne discipline. Hivzija Hasandedić je u svom radu postupao i djelovao kao vrsni naučnik, orijentalista, istraživač, historičar, arhivist, etnolog, teolog, historičar umjetnosti, a vjerovatno sam nešto i izostavio.
Kao uposlenik Arhiva bio je primjer: najaktivniji, predan, tačan, odgovoran i maksimalno fokusiran na posao. Hivzijin angažman u Arhivu trajalo je faktički do njegove smrti. Kao institucija, odnosno baštinska ustanova Arhiv će brižno čuvati njegovo grandiozno naučno djelo, jer je Hasandedić nama i budućim generacijama omogućio pristup dragocjenim informacijama o historiji i kulturi Hercegovine koje su bile oskrnavljene, zaboravljene ili sakrivene. Time je obogatio, ali i sačuvao kolektivno znanje i identitet ovog područja. Jednostavno rečeno, Hivzija je svojim radom zadužio sve, i postojeće i buduće generacije. To smo dužni cijeniti, njegovati i promovirati“ , rekao je Amir Kadribegović, direktor Arhiva HNK na otvaranju okruglog stola naglasivši pripremu kratkog filma, odnosno video kapsule koja podsjeća na lik Hivzije Hasandedića, njegov život, karijeru, razmišljanja, te profesionalna i privatna opredjeljenja.
Prema riječima Lejle Gazić, više naučne saradnice Orijentalnog instituta u Sarajevu, Hivzija Hasandedić spada u red onih istraživača koji su se u ona teška vremena trudili da svojim angažmanom, svojim istraživanjima što više osvijetle našu kulturnu prošlost.
“Spada u red istraživača koji su se trudili da istraži brojne putopisne zbirke, brojne dokumente, da nađe sve ono što će pokazati, da mi nismo bili nikad tamni vilajet, da smo uvijek imali svoju kulturu, svoje poznavanje jezika, svoje izučavanje historije i jedan je od onih koji su na tom polju učinili mnogo, pogotovo u Hercegovini, gdje je u to vrijeme bio jedan jedini. To je vrijeme u kojem nije bilo interneta, u kojem se nije moglo lako doći do potrebne literature, istraživanja su bila puno teža, puno dugotrajnija, mukotrpnija i on je na tom polju učinio mnogo, te mu treba odati priznanje“, rekla je Gazić.
Na Okruglom stolu učestvuje 14 izlagača iz BiH.
