HomeDoživi HercegovinuOlimpijski duh Sarajeva

Olimpijski duh Sarajeva

Objavljeno

spot_img

Priča o Olimpijadi u Sarajevu započela je 18. maja 1978. u Atini, kada je Međunarodni olimpijski komitet (MOK), u konkurenciji gradova Sapporo i Goteborg, upravo glavnom gradu BiH povjerio domaćinstvo XIV Zimskih olimpijskih igara.

U susret Igrama Sarajevo se ubrzano obnavlja i razvija; gradi se saobraćajna infrastruktura, podižu naselja Mojmilo i Dobrinja, kao i brojni sportski objekti (stadion Koševo, dvorana Zetra, skijališta na BjelašniciIgmanu i Jahorini, bob-staza na Trebeviću…)

Zvijezde Olimpijade

 

XIV ZOI su 8. februara 1984. svečano otvorene na stadionu Koševo, gdje je olimpijski plamen upalila jugoslavenska klizačica Sanda Dubravčić.

U Sarajevu su nastupila 1.272 takmičara iz 49 zemalja, što je najviše u dotadašnjoj historiji Igara, a MOK je Olimpijadu u Sarajevu proglasio do tada najbolje organizovanom.

Zvijezde XIV ZOI bili su britanski klizači Jayne Torvill i Christopher Dean, istočnonjemačka klizačica Katarina Witt i slovenski alpski skijaš Jure Franko, koji je Jugoslaviji donio prvu olimpijsku medalju – srebro u veleslalomu, a kojeg su Sarajlije bodrile šaljivom parolom: “Volimo Jureka više od bureka!”

Sarajevo je te godine bilo centar svijeta, a Sarajlije su svijetu pokazale svoje gostoprimstvo, čistile snijeg koji je iznenada zatrpao grad… pa je jedan strani novinar zapisao: „Zlatnu medalju treba dati svim građanima Sarajeva“.

Olimpijski muzej

 

Kako bi se sačuvala uspomena na XIV ZOI, osnovan je Olimpijski muzej BiH koji je od 1984. do 1992. bio smješten u reprezentativnoj Vili Mandić na Mejtašu.

Tokom opsade Sarajeva (1992 – 1995) uništena je većina olimpijske infrastrukture, pa je tako 27. aprila 1992. granatirana i zapaljena zgrada Olimpijskog muzeja.

Ipak, uposlenici Muzeja i građani Sarajeva uspjeli su spasiti većinu eksponata i prenijeti ih u Olimpijski kompleks Zetra.

Muzej je 8. februara 2004. privremeno otvoren u Zetri, a među muzejskim eksponatima se danas, između ostalog, nalaze i: numizmatička kolekcija od 250 zlatnika, olimpijske medalje i suveniri, skije Jure Franka, plakati Ismara Mujezinovića, grafike Andyja Warhola, Henryja Moorea i Jamesa Rosenquista, slike Mersada Berbera, Bekira Misirlića, fotografije sa XIV ZOI, sportska oprema, filmovi…

Prošle, 2019. godine u Sarajevu je, 35 godina nakon održavanja XIV ZOI, ponovo upaljen olimpijski plamen, ovog puta povodom održavanja Evropskog omladinskog olimpijskog festivala.

EYOF 2019 je od 9. do 16. februara 2019. u gradove Sarajevo i Istočno Sarajevo doveo mlade sportiste iz 46 zemalja, koji su se takmičili na obnovljenim olimpijskim, ali i nekim novoizgrađenim borilištima.

Tokom 2020. godine završeni su radovi na rekonstrukciji Vile Mandić, i u nju je vraćen Olimpijski muzej, da svjedoči o olimpijskom duhu Sarajeva koje je dobilo privilegiju da u svojoj historiji bude domaćinom dva značajna olimpijska događaja.

spot_img

Najnovije

Teška saobraćajna nesreća kod Čitluka: Tri osobe hitno prevezene u mostarsku bolnicu nakon žestokog sudara

Tri osobe povrijeđene su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu...

Zrinjski remizirao u Prijedoru: Rudar se oprostio od prve lige

Rudar je danas na domaćem terenu dočekao viceprvaka BiH ekipu Zrinjskog, s kojim je...

Vlada HNK-a: 4,3 miliona KM za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i 1,65 miliona KM za lokalne ceste

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je na današnjoj sjednici usvojila Program utroška novčanih sredstava za novčane...

Mostarki Ani Dorotei Markić posebno priznanje Atletskog saveza FBiH

U organizaciji Atletskog saveza Federacije Bosne i Hercegovine 21. svibnja 2026. godine u Sarajevu...

Vezane vijesti

Teška saobraćajna nesreća kod Čitluka: Tri osobe hitno prevezene u mostarsku bolnicu nakon žestokog sudara

Tri osobe povrijeđene su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu...

Zrinjski remizirao u Prijedoru: Rudar se oprostio od prve lige

Rudar je danas na domaćem terenu dočekao viceprvaka BiH ekipu Zrinjskog, s kojim je...

Vlada HNK-a: 4,3 miliona KM za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i 1,65 miliona KM za lokalne ceste

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je na današnjoj sjednici usvojila Program utroška novčanih sredstava za novčane...