Pitanje legalnosti izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Mostar, koje je ovih dana ponovo aktuelizirano, podiglo je veliku prašinu u javnosti, ali dovelo i do svojevrsnih političkih tenzija u najvećem gradu na Neretvi.
Da ova priča prelazi lokalne okvire, govori činjenica da se na „slučaj centralne gradske zone“ u kojoj se gradi objekt HNK-a, ali i gdje se Islamskoj zajednici osporava gradnja Interkulturnog centra „Mevlana“ , u svom izvještaju na redovnoj polugodišnjoj raspravi u Vijeću sigurnosti UN-a referisao visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt).
Istina u izvještaju
Od visokog predstavnika, odnosno OHR-a, nedavno su iz nevladine organizacije „Mostarski krug“ zatražili ispitivanje legalnosti gradnje HNK-a.
Nekadašnji mostarski gradonačelnik Safet Oručević i jedan od osnivača „Mostarskog kruga“ u razgovoru za „Avaz“ kaže kako je vrlo važno i ohrabrujuće što se istina konačno pojavila u izvještaju koji je visoki predstavnik predao Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
– Eksplicitno je iznio stavove u kojima se navodi da su Savjet za vjerska pitanja i Savjet za administrativna pitanja pozvali na međunarodnu intervenciju, kako bi se spriječila sistemska marginalizacija Bošnjaka u Mostaru. Šmit je u izvještaju naveo i da je Udruženje građana „Mostarski krug“ održalo javnu raspravu o zakonitosti izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u centralnoj zoni Mostara. Predali smo cjelokupnu dokumentaciju i jasno zatražili arbitražu OHR-a, kako bi se ovo pitanje riješilo u okviru zakona i institucija. Sve drugo što čujemo su diplomatske konstrukcije i spinovi – utvrdio je Oručević.
Nezavisnu reviziju kompletne dokumentacije u vezi s izgradnjom Hrvatskog narodnog kazališta, koju treba provesti OHR, zatražio je i Klub Bošnjaka u Gradskom vijeću Mostara nakon održane vanredne sjednice.
Oručević kaže kako to dodatno potvrđuje da postoji širok društveni i politički konsenzus da se sve dileme u vezi s kazalištem moraju riješiti otvoreno i bez podizanja tenzija.
– Nakon burne reakcije predsjednika HDZ-a Mostar Marija Kordića i mi smo morali reagovati jer se pokrenula izrazito ružna kampanja protiv svih koji postavljaju legitimna pitanja. Ta kampanja nas je podsjetila na sramni linč koji je 1996. godine bio usmjeren protiv uglednog i dobronamjernog diplomate Hansa Košnika (Koschnick), upravo zbog njegovog angažmana u Centralnoj zoni. U našem zajedničkom gradu ne smije se tolerisati nasilno ponašanje ni izbjegavanje političke odgovornosti.
Simbol zajedništva
Navodi i da u HNS-u ne postoji normalna, odgovorna i inkluzivna politika.
– Jer, da postoji, zgrada tkz. kazališta bi bila zajednička i služila bi svim kulturnim institucijama, bez nacionalne isključivosti. U tom slučaju, Mostar bi sigurno dobio i snažnu političku i ekonomsku podršku, kako iz zemlje, tako i iz inostranstva. Podsjećam da smo upravo na taj način realizovali projekt obnove Starog mosta – kao zajednički, multietnički i međunarodno podržan projekt. Danas je upravo turizam, koji se temelji na tom simbolu zajedništva, postao osnovna privredna grana Mostara – ističe on.
Snažne reakcije
Njegovo nedavno gostovanje u emisiji „Istraga“ na TV Hayat izazvalo je snažne reakcije i Mostar vratilo ponovo u žižu političkih zbivanja.
– Veoma je tužno da od 1994. godine, kada sam neprestano pozivao na mir i suživot, danas postoje pokušaji da se moje riječi izvlače iz konteksta i predstavlja kao da Oručević poziva na rat. Istina je potpuno suprotna – jasno sam rekao i sada ponavljam: Ko ne može da živi zajedno, Bošnjaci i Hrvati, taj priziva rat. To nije prijetnja, to je upozorenje svima koji se igraju s mirom i stabilnošću – podvukao je Oručević.
Suživot je temelj našeg grada, i nikada neću odustati od borbe za ravnopravnost, dijalog i otvorene institucije, poručio je Oručević.
(avaz)