U Mostaru je u prostorijama Biskupskog ordinarijata 20. i 21. marta održano redovno 95. zasjedanje Biskupske konferencije BiH (BK BiH) na kojem je posebno izražena zabrinutost zbog istupa pojedinaca i institucija u izbornoj godini koji ne doprinose pomirenju bosanskohercegovačkog naroda.

Na zasjedanju su učestvovali svi članovi BK BiH, predsjednik i vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić, dopredsjednik i mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić, banjalučki biskup Željko Majić, vojni biskup Miro Relota i apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli.

Učestvovali su također i apostolski nuncij u BiH, nadbiskup Francis A. Chullikatt, delegat Hrvatske biskupske konferencije gospićko-senjski biskup Marko Medo, delegat Italijanske biskupske konferencije nadbiskup Pesara i Urbina Sandro Salvucci i generalni tajnik BK BiH Bojan Ivešić.

Na početku zasjedanja biskupi su se najprije osvrnuli na provođenje zaključaka s prošlog redovnog zasjedanja, a potom su saslušali i izvještaje predsjednika pojedinih vijeća, komisija i odbora BK BiH o njihovom radu, Tajništva, Katoličke tiskovne agencije, Misijske središnjice i Papinskih misijskih djela.

Zahvalili su se svim članovima vijeća na njihovom doprinosu i radu za dobro Crkve, ali i šire društvene zajednice u BiH, a posebno mons. Luki Tunjiću na njegovom desetogodišnjem djelovanju u službi nacionalnog ravnatelja Papinskih misijskih djela u BiH.

Predsjednik BK BiH, vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić kazao je ovom prilikom da su na zasjedanju obrađene teme vezane ponajprije za izvještaje o poslovima i radu pojedinih vijeća tokom 2025. godine, ali je i naglasio kako se razgovaralo i o budućnosti.

Apostrofirali smo susret hrvatske katoličke mladeži u Požegi ovog proljeća te u tom kontekstu pozvali vjeroučitelje i mlade da se odazovu na ovaj važan skup – kazao je nadbiskup Vukšić na konferenciji za novinare u subotu.

Dodao je da se razgovaralo i o Susretu katoličkih porodica koji se organizira krajem jula na Kupresu, ističući kako je ovo izborna godina u kojoj je, kako je rekao, iz izbornog procesa potrebno otkloniti mogućnost nepravde, preglasavanja, manipulacija i dominacije.

Biskupi su konkretno iskazali zabrinutost „zbog istupa i odluka pojedinaca i određenih institucija kojima se samo jedan narod prikazuje isključivo kao žrtva, bez spremnosti na suočavanje s vlastitom odgovornošću, jer takav pristup produbljuje nepovjerenje i onemogućava istinski dijalog i proces pomirenja među narodima u BiH“.

Pozvali smo političare na umjerenost u izjavama u izbornoj godini, smanjenje oštrih riječi i polemika, jer to ne doprinosi slozi i povjerenju. Sva otvorena pitanja trebaju se rješavati dijalogom – naglasio je nadbiskup Vukšić.

Dopredsjednik BK BiH i mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić na početku svog obraćanja čestitao je svim vjernicima islamske vjeroispovijesti Bajram i poručio da im ovi blagdanski dani budu ispunjeni mirom, kako bismo svi dodatno učvrstili međusobno poštovanje i suživot.

Dotakao se zatim odluke kojom je Vojni ordinarij u BiH mons. Miro Relota izabran za predsjednika Vijeća za ekumenizam i dijalog među religijama i kulturama te Vijeća za liturgiju.

Vodio sam Vijeće za ekumenizam, dijalog i kulturu, Vijeće za katehezu i novu evangelizaciju i Vijeće za kler i sjemeništa pa sam stoga zahvalan biskupima što su me razriješili odgovornosti vođenja jednog vijeća – kazao je.

Dodao je da je jedna od tema bila i promišljanje o reguliranju karizmatskih pokreta i pojedinaca na području BK BiH.

Tom temom naša Konferencija bavi se već neko vrijeme, a želja nam je osigurati jasnoću, crkveno zajedništvo i odgovornost, kako bi svi oblici duhovnosti bili u skladu s naukom Crkve i na izgradnju zajednice vjernika. U tom kontekstu uskoro ćemo izraditi određene smjernice koje će pomoći svima uključenima u pokret – poručio je biskup Palić.

Dotakao se i pitanja izmjena Statuta Caritasa BiH te u tom smislu kazao kako je želja BK BiH dodatno unaprijediti organiziranost i učinkovitost karitativnog djelovanja, kako na razini Konferencije, tako i na razini biskupijskih caritasa, a sve kako bi pomoć došla do onih kojima je najpotrebnija.