Neposredno nakon Vašega imenovanja na mjesto predsjednice Vlade HNŽ-a, 9. studenog 2023. godine, očekivano je u prvi plan medijski isticana činjenica da ste prva žena na čelu izvršne vlasti ove županije. Čini li vam se da je, nakon nešto više od dvije godine mandata, to imalo neku posebnu ulogu u djelovanju i ishodima rada Vlade?
– Voljela bih, iskreno, da su me i tada više pitali o viziji i planovima s kojima ulazimo u mandat, već tada okrnjen za onu godinu dana koliko se čekalo na uspostavu nove županijske vlasti nakon provedenih izbora. Povjerenje koje sam dobila od svoje matične političke stranke, HDZ-a BiH, tako i od županijskih skupštinskih zastupnika, za upravljanje ovim sazivom Vlade HNŽ-a, doživjela sam i kao čast, ali i kao iznimno odgovornu zadaću i obvezu zbog koje sam svjesno žrtvovala značajan dio osobnoga života i posvećenosti svojoj obitelji upravo kako bih, dajući svoj maksimum, na postavljene izazove odgovorila najbolje što mogu i znam. Vratit ću se na pitanje prve žene, a to sam i na samomu početku u više navrata ponovila, sretna sam ako svojim primjerom ohrabrim žene za aktivnijim uključivanjem u društveno-politički život naše zemlje. Nekim je predrasudama na tomu planu zbilja odavna mjesto u prošlosti, a zaista želim da imenovanja žena na visokoodgo vorne pa i najodgovornije dužnosti u društvu više ne budu iznenađenje niti iznimka nego normalan slijed života i društvenih gibanja.
Prisjetimo se toga studenog 2023. odnosno onoga što ste zatekli s preuzimanjem dužnosti.
– Svoje prvo obraćanje u Skupštini HNŽ-a zaključila sam riječima jednoga velikog državnika koji je kazao: Ništa nije nemoguće za onoga tko ima volju pokušati. To je ostalo mojom vodiljom i odrednicom mojega osobnog odnosa prema poslu, izazovima i preuzetoj odgovornosti. S kolegama ministrima utvrdila sam naše strateške ciljeve, svjesna kako ih možemo ostvariti samo odgovornim ponašanjem i racionalnim upravljanjem. Poštujemo strateške dokumente kojima su utvrđeni smjerovi razvitka HNŽ-a, ali smo inzistirali na bržemu donošenju ostalih provedbenih akata, programa i zakona, nužnih za njihovo istinsko oživotvorenje. Proračun bi trebao biti zrcalom planiranih naktivnosti rada svake vlade, ali ne mogu kazati da je to u stvarnosti tako u onoj mjeri u kojoj sam i na način na koji sam to željela.
Glavnina proračunskih sredstava ide za naslijeđene zakonske obveze i vrlo malo ostaje za planiranja nekih projekata u koje biste željeli uložiti sredstva. Prioritetno smo, i od toga ne odstupamo, osigurali financijsku stabilnost i likvidnost Županije, ali smo uspjeli osigurati i porast osobnih dohodaka svim županijskim korisnicima, poboljšavši i pojedinačna prava svakoj od pojedinačnih grana kroz nove ili anekse postojećih kolektivnih ugovora. Proračun je, uza sve, a u granicama objektivnih mogućnosti, uspio zadržati i razvojnu dimenziju, a odmah u 2024. krenuli smo i u provedbu nove bitne demografske mjere, osiguravši sredstva za subvencije mladima za porez na promet prve nekretnina i rente. Osigurali smo i sredstva za potporu razvitku Zračne luke Mostar. Naša vizija Mostara kao još značajnijega turističkog središta, u svjetlu turizma kao strateške grane županijskoga gospodarstva, vidljiva je upravo kroz te višemilijunske potpore Zračnoj luci Mostar, što je dovelo do uvođenja novih zračnih linija odnosno otvaranja zračnih mostova prema ključnim europskim odredištima. Smatram kako je to bio ključni trenutak za njezin rast ka ovomu što danas imamo i iskreno sam sretna što smo to prepoznali.
Prvi konkretni pokazatelji smjernica Vašega rada mogli su se prepoznati tek kroz Proračun za 2024. godinu. To je i bio prvi ključni ključni financijski dokument isključivo ovoga saziva Vlade.
– Proračun bi trebao biti zrcalom planiranih aktivnosti rada svake vlade, ali ne mogu kazati da je to u stvarnosti tako u onoj mjeri u kojoj sam i na način na koji sam to željela. Glavnina proračunskih sredstava ide za naslijeđene zakonske obveze i vrlo malo ostaje za planiranja nekih projekata u koje biste željeli uložiti sredstva. Prioritetno smo, i od toga ne odstupamo, osigurali financijsku stabilnost i likvidnost Županije, ali smo uspjeli osigurati i porast osobnih dohodaka svim županijskim korisnicima, poboljšavši i pojedinačna prava svakoj od pojedinačnih grana kroz nove ili anekse postojećih kolektivnih ugovora. Proračun je, uza sve, a u granicama objektivnih mogućnosti, uspio zadržati i razvojnu dimenziju, a odmah u 2024. krenuli smo i u provedbu nove bitne demografske mjere, osiguravši sredstva za subvencije mladima za porez na promet prve nekretnina i rente. Osigurali smo i sredstva za potporu razvitku Zračne luke Mostar. Naša vizija Mostara kao još značajnijega turističkog središta, u svjetlu turizma kao strateške grane županijskoga gospodarstva, vidljiva je upravo kroz te višemilijunske potpore Zračnoj luci Mostar, što je dovelo do uvođenja novih zračnih linija odnosno otvaranja zračnih mostova prema ključnim europskim odredištima. Smatram kako je to bio ključni trenutak za njezin rast ka ovomu što danas imamo i iskreno sam sretna što smo to prepo znali.
Mladi često navode kako ne vide perspektivu u svojoj zemlji. Koje mjere ste uveli kako biste to promijenili? Što ste učinili za njih?
– U javnosti se često stavlja fokus na različne demografske mjere, no osobno smatram kako su jako gospodarstvo, sigurnost, povjerenje u institucije i nulta stopa tolerancije za korupciju temeljni preduvjet za ostanak mladih i bolju demografsku sliku. U kontekstu demo grafskih ili socijalnih mjera, usredotočili smo se na tri područja: izobrazbu, zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje. Kao Vlada, usmjereni smo stvaranju boljih uvjeta življenja za sve naše žitelje i upravo je na nama vratiti vjeru, prije svih, mladima kako se vrijedi obrazovati, ulagati u znanje i kako se ne obrazuju samo da bi otišli negdje drugdje. Svaki izabrani dužnosnik ima obvezu učiniti sve kako bi naši ljudi svoja znanja i sposobnosti mogli pretočiti i oplemeniti upravo ovdje, u konkretne projekte koji će dati rezultate za njihovu i opću dobro bit i naše županije i cijele države. Mlade je potrebno konkretnim primjerima uvjeriti kako je i ovdje moguće živjeti od svojega rada i kako ne trebaju, zbog egzistencijalne neizvjesnosti, strahovati od zasnivanja obitelji. Posebno su nam važni ciljevi u sustavu obrazovanja i to na svim razinama. Donošenje novoga Zakona o predškolskomu obrazovanju koji smo usvojili u nacrtu, između ostaloga podrazumijeva i uvođenje obveznoga predškolskog obrazovanja. Osim toga, želimo povećati i broj predškolskih ustanova izgradnjom novih vrtića, poglavito u ruralnim dijelovima HNŽ-a. Konačan cilj treba biti jednosmjenska organizacija rada osnovnih škola i mogućnost produljenoga boravka, čime bi naša djeca bila u potpunosti zbrinuta. Nadalje, nastavljamo s osiguravanjem besplatnih udžbenika za sve učenike osnovnih škola, s nabavom torbi i pune školske opreme za obitelji u stanju soci jalne potrebe, a cilj je takve mjere proširiti i na srednje obrazovanje.
U Vašemu je mandatu pokrenuta još jedna reforma na koju se dugo čekalo, ona kurik larna?
– Nakon eksperimentalne etape te vitalno važne reforme za naš prosvjetni sustav i kakvoću izobrazbe naše djece, otvoren je put njezinoj punoj provedbi u školskoj 2025./2026. godini. U prethodnoj smo godini, naime, u prvim i šestim razredima u pet osnovnih škola, primijenili eksperimentalne nastavne planove i programe, a nakon vrlo pozitivnih ishoda, ti su nastavni planovi i programi primijenjeni u drugim i sedmim razredima u istih pet osnovnih škola te u svim prvim i šestim razredima na području cijele Županije. Na tomu smo tragu s Misijom OESS-a potpisali Memorandum o razumijevanju kojim smo potvrdili obostranu opredijeljenost i okvir za suradnju u procesu provedbe reforme nastavnoga plana i programa devetogodišnjega osnovnog odgoja i obrazovanja u HNŽ-u, zasnovanoga na ishodima učenja. Cilj je unaprijediti prosvjetni sustav koji će dodatno poticati kreativnost i kritičko razmišljanje, pružiti znanja i vještine potrebne za nastavak izobrazbe u skladu s potrebama 21. stoljeća, stvoriti kvalitetnije i inkluzivno obrazovanje, pružiti funkcionalne sadržaje koji će kod učenika razvijati osnovne sposobnosti i vještine koje odgovaraju potrebama društva. To nije bilo pitanje izbora nego nužnosti, ako naše učenike želimo pripremiti za izazove su vremenoga doba i sve ono što ih čeka na njihovu putu odrastanja i stjecanja životnih znanja i vještina. Resorno ministarstvo prosvjete i naši zavodi za školstvo imaju veliku odgo vornost kako bi reformski učinci u najskorije vrijeme bili vidljivi i polučili mjerljive ishode, a potpora Vlade neće izostati.
Kako vidite visoko obrazovanje?
–Mostar je grad koji ima dva javna sveučilišta i to je bogatstvo ove županije. Međutim, naravno da je takav sustav financijski zahtjevan. Zatekli smo iznimno loše stanje po pitanju materijalnoga statusa sveučilišnih djelatnika i iznimno visokih studentskih školarina. Ponosna sam na činjenicu da smo, u našemu mandatu, udvostručili financiranje visokoškolskih ustanova, podigavši ga s početnih 10.000.000,00 KM na sadašnjih 20.000.000,00 KM. Stoga očekujem i vidljiv učinak i na podizanju standarda sveučilišnih djelatnika i na snižavanju visine školarina, osobito za deficitarna zvanja. Naravno da i tu trebamo reformu i usklađivanje sa zahtjevima tržišta rada. Posebno izdvajam naša nastojanja, kroz stipendije i druge potpore, olakšati studentima školovanje. No, svjesni smo da tu sve razine vlasti moraju učiniti puno više jer su, unatoč stipendijama, subvencioniranjima studentskoga smještaja i potporama mladim znanstvenicima, izdaci za studiranje i dalje previsoki i želimo vidjeti konkretne pomake na tomu polju. Podsjećam da Vlada HNŽ-a iz dvaja 4.500.000,00 KM za studentske stipendije i subvencije za smještaj i da svaki student ove županije koji je zadovoljio uvjete javnoga natječaja ima stipendiju, s tim da smo od prošle godine napravili jasne kriterije u smislu nagrađivanja najboljih pa više nemaju svi jednak iznos, što je dosad bio slučaj.
Nastavljate i s višegodišnjom praksom omogućavanja mladima odrađivanje vježbeničkoga staža u županijskim tijelima uprave, upravnim organizacijama i drugim službama, tijelima i institucijama koje se financiraju ili sufinanciraju iz Proračuna HNŽ-a, ali ste uveli i značajnu promjenu?
– Tu sam se osobno zalagala za jedan iskorak i, od našega dolaska, uspostavili smo bitno drukčiji pristup. Riječ je o suradnji s gospodarstvenicima i realnim sektorom kojima upućujemo javni poziv za iskazivanje zanimanja za ovo tako da, u skladu s njihovim potrebama, mladi odrade vježbenički staž u njihovim poduzećima i tvrtkama, dok sve financijske obveze u cijelosti preuzima Vlada. To se pokazalo izvrsnim potezom i sve više gospodarstvenika iskazuje zanimanje za ovaj oblik suradnje, kroz koji izravno pomažemo tek završene studente u onomu prvom, a zakonski nužnom koraku ka njihovu trajnom zapošljavanju. I u Proračunu za 2026. godinu osi gurali smo 5.000.000,00 KM za tu namjenu te usvojili Program zapošljavanja vježbenika i u 2025./2026. godini, na osnovu kojega ćemo zaključiti ugovore o obavljanju vježbeničkoga staža na dvanaestomjesečno razdoblje.
Unatoč svim mjerama, i onima koje ste uspješno uveli kao novinu u HNŽ-u, broj rođene djece u cijeloj je državi, tako i u ovoj županiji, sve manji, broj učenika je u opadanju, nastavlja se s trendom iseljavanja mladih obitelji. Demografska je obnova jedno je od gorućih, zapravo vitalnih, pitanja najvećega broja europskih zemalja danas?
– Iskreno vjerujem kako će mjere koje smo poduzeli i koje planiramo poduzeti biti dodat nim motivom mladima za zasnivanje obitelji u svojemu zavičaju, u svojoj domovini. Činjenica je da u ovom demografski izazovnom vremenu često demografske i socijalne mjere stavljamo u isti kontekst, a ja zbilja ne želim vjerovati da su pojedine mjere o kojima govorimo demografske. Naime, kada govorimo o našoj socijalnoj i politici zaštite obitelji s djecom, napravili smo značajne iskorake. Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti obitelji s djecom značajno smo povećali materijalna izdvajanja za majke rodilje, bilo da su u rad nomu odnosu ili nezaposlene, kao i kada je u pitanju dječji doplatak. Naravno, i te mjere držim jednim kamenčićem u mozaiku mjera koje je potrebno stalno proširivati. Proširena su prava korisnicima po osnovu Zakona o socijalnoj skrbi. Utvrdili smo iznos od 275 KM mjesečne naknade osobama sa smetnjama u psihofizičkomu razvoju i umanjenim psiho fizičkim sposobnostima, a osposobljenima za život i rad za vrijeme čekanja na zaposlenje. Spomenutu novčanu mjesečnu potporu nezaposlenim rodiljama povisili smo za 150 KM i ona sada iznosi 550 KM.
Pravodobnom ste reakcijom, polovicom godine, spasili zaposlene žene-majke od gubitka naknade u izočnosti s radnoga mjesta zbog trudnoće, poroda i njege djeteta?
– Sjetimo se da smo, u srpnju ove godine, izradili zakonski okvir za nastavak isplaćivanja naknade umjesto plaće ženi-majci u razdoblju dok je izočna s radnoga mjesta zbog trudnoće, poroda i njege djeteta. Federalnim Zakonom o materijalnoj potpori obiteljima s djecom propisano je da će u roku od tri godine biti riješeno pitanje majki-rodilja koje su u radnomu odnosu, a da dotad županije snose troškove naknade njihovih plaća za vrijeme izostanka s radnoga mjesta. Taj je rok istekao, a rješenje Federalne vlade nije doneseno i Vlada HNŽ-a reagirala je izmjenama Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom uputivši ih Skupštini, po skraćenomu postupku. Naravno da nismo željeli ostaviti nijednu rodilju bez naknade i zato smo predložili žurne izmjene i dopune Zakona, brišući spomenuti rok. To smo učinili kako bismo spriječili prekid isplata naknadi rodiljama i za tu smo namjenu izdvojili 3.700.000,00 KM proračunskih sredstava. Na to sam osobito ponosna.
Nastavljate i s izravnim potporama projektima i pojedincima iz svih sfera življenja?
– Vlada je preuzela pokroviteljstvo nad čitavim nizom zbivanja, pruživši potporu projek tima iz gospodarstva, infrastrukture, turiz ma, kulture, umjetnosti, znanosti, prosvjete, zdravstva, duhovnosti, športa… Potpore pružamo kako kolektivima tako i uspješnim po jedincima, a sustavno pomažemo naše vitalne institucije poput bolnica i sveučilišta, potom ključne infrastrukturne projekte naših grado va i općina, nabavljamo vatrogasna, policijska i vozila hitne pomoći, opremamo žurne službe… Proširili smo i prava branitelja i članova njihovih obitelji, od prioriteta pri zapošljavanju u javnoj upravi do subvencioniranja ka mata na kredite za stambeno zbrinjavanje.
Zamjetan je pomak u cestogradnji i ulaganji ma u cestovnu infrastrukturu, Zračna luka Mostar doživljava dugo očekivani zamah, a krenulo se i s unaprjeđenjem željezničkoga prometa?
– Jasno je kako je jedan od osnovnih preduvjeta za ozbiljan gospodarski razvitak svakoga prostora njegova prometna povezanost i kakvoća same prometne infrastrukture. Naša se županija nalazi na prometno važnomu položaju i sjecištem je dvaju važnih europskih koridora, a osim očekivana pomaka u izgradnji autoceste prema Sarajevu, kao i spajanja Mostara s južnim krakom koridora Vc, očekujemo i skorašnje pomake na najavljenoj brzoj cesti od Mostara do granice s Republikom Hrvatskom te dovršenje Južne mostarske obilaznice. Tu je i niz drugih zahvata po našim općinama i gradovima, ulaganja u regionalne ceste nad kojima HNŽ ima izravnu mjerodavnost. Svaki novi kilometar asfalta, bilo da je riječ o osuvremenjivanju stare ceste ili izgradnji nove, nova je dodana vrijednost ovomu podneblju i razlog više za nova ulaga nja, za razvitak i napredak. Naše Ministarstvo prometa radi sjajan po sao u smislu rehabilitacije regionalnih prometnica, ali i potpore jedinicama lokalne samouprave u izgradnji lokalnih cesta. Također, koristim prigodu još jednom zahvaliti Vladi Republike Hrvatske na prepoznavanju strateškoga interesa za izdvajanje sredstava za cestogradnju u nizu pograničnih područ ja, gdje prije svega mislim na Ravno i neumsko zaleđe, gdje je HNŽ dobila vrhunske nove prometne veze i čvorišta, a neka su tek u začetku. Malo je reći koliko to cijenimo i koliko smo zahvalni predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću i njegovu timu jer prepoznaju potrebe ovih krajeva i, izravnim intervencijama, snažno utječu na održivi razvitak, gospodarski zamah, opći napredak i zadržavanje naše mladosti na zemlji njihovih pradjedova. Hvala im na svim projektima kojima su, kroz snažnu potporu Hrvatima u BiH, nemjerljivo unaprijedili prometnu, zdravstvenu, obrazovnu, kulturnu, športsku i inu infrastrukturu, time i ukupnu kakvoću življenja na ovim prostorima, doprinoseći tako ukupnomu razvitku Hercegovine i, zapravo, cjelokupne BiH.
Bilježite pomake i na polju zdravstvene skrbi?
– Podržavamo niz županijskih programa preventivnih pregleda za rano otkrivanje niza ozbiljnih, poglavito zloćudnih oboljenja. Radosna sam jer smo značajno proširili Listu lijekova obveznoga zdravstvenog osigura nja i Listu ortopedskih pomagala. Novost je i izmjena i dopuna Odluke o utvrđivanju mjerila za raspisivanje Javnoga poziva za zdravstvene ustanove koje pružaju usluge mamografskih pregleda na području HNŽ a. Trenutačno, u Županijskomu programu sudjeluje pet mamografskih ispostava (SKB Mostar i domovi zdravlja u Čapljini, Čitluku, Konjicu i Prozor-Rami) koje su se javile na Javni poziv iz 2018. godine. Kako je, u među vremenu, više ustanova iskazalo zanimanje za uključenjem, odlučili smo se za novi javni poziv kako bismo proširili broj i raširenost uključenih zdravstvenih ustanova, a Pro gram smo proširili i na ultrazvučne preglede, što će osjetno ubrzati obradbu pacijentica i isključivanje karcinoma.
Često ističete kako je turizam strateška gos podarska grana HNŽ-a. Jeste li zadovoljni uči njenim na tomu polju?
– Da uvijek može bolje nije nova misao, ali ni ono što smo dosad učinili nije malo. Zakon o turističkim zajednicama osobito je bitan jer želimo da učinke turističkih dolazaka na naj izravniji način osjete upravo ona mjesta koja su turistima najzanimljivija. Ponosna sam na činjenicu da smo uspjeli oživjeti Turističku zajednicu HNŽ-a, imenovati njezino ruko vodstvo, ali i turističke zajednice gradova i općina, osnovane kroz protekle dvije godine.
Nažalost, nedostaje još malo političke volje i suglasja kako bi posao oko županijske tu rističke zajednice bio dovršen i imenovana nova skupština i turističko vijeće, u skladu s novim zakonom. Kroz resorno smo ministarstvo napravili niz pozitivnih koraka, a osjeti se i pojačana vidljivost HNŽ-a na turističkim sajmovima i drugim svjetskim zbivanjima na kojima pro moviramo naše resurse, autohtone proizvode, etablirane brendove, naše bogomdane ljepote i stvarne komparativne prednosti. Također, stavili smo izvan snage Odluku o razdoblju turističke predsezone, glavne turističke sezo ne i posezone jer je stvarala negativne učinke na strateški cilj produljenja turističke sezone i destimulirala subjekte za razvitak cjelogodiš njih programa, a naša je opredijeljenost snaž na i prepoznatljiva cjelogodišnja turistička ponuda. Turizam je u našemu ukupnom bruto-društvenom proizvodu jednom od ključ nih karika i na nama je taj potencijal dodatno osnažiti i u punini iskoristiti. Za to su nam potrebni snažna Zračna luka Mostar, visoko razvijena cestovna infrastruktura, preustroj turističkoga sektora, snažna globalna vidlji vost i, iznad svega, kvalitetni ljudi, sposobni za promjene.
U programskim ste smjernicama posebnu po zornost posvetili pitanju gospodarskoga rasta. Kako stvoriti bolju poslovnu klimu u Županiji, kako potaknuti priljev investicija?
– Bez snažnoga i stabilnoga gospodarstva i stvaranja nove dodane vrijednosti teško je ostvariti bilo što o čemu smo već govorili. Naša županija ima neslućene potencijale, a kako smo turistički već prepoznati u dobro mu dijelu svijeta, taj segment gospodarstva nastojimo dodatno osnažiti i upravo u turizmu vidim vrlo širok prostor za konkretne poma ke. Na sličan su nam način poljoprivreda i već poznati hercegovački brendovi još jedna veli ka šansa. Poštujući svu složenost naše države i sve njene razine vlasti, ponovit ću kako mo ramo stvarati drukčije poslovno okružje koje će ohrabriti i domaće i strane ulagače da, bez straha i nepotrebnih birokratskih zapreka, ulažu u ovo podneblje. Nažalost, zakonska rješenja na razini države i odluke visokoga predstavnika po pitanju državne imovine, uvelike su zaustavili gospodarski rast ove žu panije, čak nas i potpuno blokirali.
U Smjernicama koje ste predstavili pri preuzi manju dužnosti, najavljivali ste digitalizaciju županije. Što je ostvareno?
Do kraja iskreno govoreći, u sudaru sa svim problemima za koje nismo ni znali da ih na sljeđujemo, kao i uz iskrsavanje novih, puno mojih želja ostalo je na razini vizije koja čeka pravi trenutak. Tomu nikako ne pomažu ni one spomenute posebnosti u načinu funkci oniranja ove županije, ali to je naša realnost. Međutim, i unatoč svemu tomu, izradili smo plan digitalizacije javne uprave i jednim dje lom krenuli u taj proces. Naime, digitalizacija je snažno otpočela u MUP-u HNŽ-a, kao uvod u ukupnu digitalizaciju javne uprave cijele Žu panije. Koliko je važna i kakve ishode može dati pokazalo se već u ovoj etapi njezine pro vedbe. Kroz samo jedan digitalizirani proces u MUP-u uspjeli smo napraviti sustav naplate kazni stranim državljanima, povećavši napla tu kazni za 1.500.000,00 KM na godišnjoj ra zini. Naravno da to, uz taj financijski učinak, osjetno doprinosi i porastu sigurnost prometa. Kada spominjemo MUP, iznimno je bitna činjenica da smo uspjeli otkočiti procese rje šavanja gorućih kadrovskih pitanja, prije sve ga ključnoga pitanja imenovanja ravnatelja i zamjenika ravnatelja Policije MUP-a HNŽ-a. Time su otkočena i zapošljavanja nedostaju ćih policijskih službenika, čime smo značajno podigli razinu sigurnosti u HNŽ-u, s čim i dalje nastavljamo, osposobljujući naše nove policij ske kadrove. Pokazalo se kako je taj napredak u MUP-u, na koji je naše pučanstvo čekalo dugi niz godina, nekima zasmetao pa su kre nuli izrežirani medijski i politički napadi na MUP i pokušaj stvaranja neosnovane slike o zabrinjavajućemu stanju u javnoj sigurnosti. Na to smo uspješno odgovorili i sve su podva le prokazane, a o radu naše policije najbolje svjedoči činjenica koliko se naši sugrađani osjećaju sigurnima. U tomu smo u samomu vrhu BiH.
Usvojen je i niz bitnih zakona, dorađeni su neki zastarjeli? Zakon o gorskoj službi spaša vanja prvi je takav u cjelokupnoj BiH?
– Skupštinski su postupak prošli Nacrt za kona o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređenja zgrada, Nacrt zakona o predškolskomu odgoju i obrazovanju u HNŽ-u te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći. Posebno sam sretna zbog izmjena i dopuna Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s dje com kojima su značajno proširena prava ko risnika besplatne pravne pomoći, kao i same kategorije korisnika. Primjerice, umjesto do sadašnjega prava koje su imala samo djeca bez roditeljskoga staranja, pravo na besplat nu pravnu pomoć sada imaju sva djeca, a be splatnu pravnu pomoć mogu ostvariti i osobe s invaliditetom u stvarima zaštite i ostvari vanja prava po osnovu invaliditeta. Nadalje, izmjenama Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom, toga smo se već dotakli, osigurali smo nastavak isplate naknada že nama-majkama za vrijeme trudnoće, poroda i njege djeteta. U našemu je mandatu usvojen Zakon o socijalnoj skrbi u HNŽ-u, Zakon o student skomu radu u HNŽ-u, Zakon o gorskoj službi spašavanja u HNŽ-u, kao što ste rekli, prvi takav u BiH. Usvojen je Zakon o kulturi, prvi put donesen u HNŽ-u, a izmijenili smo i do punili Zakon o unutarnjim poslovima HNŽ-a te Zakon o policijskim službenicima HNŽ-a. Nedavno su na Skupštini usvojene i dopune Zakona o gradnji i Zakona o prostornomu uređenju, čime su stvoreni uvjeti za lakše postavljanje malih prosumerskih postrojenja na krovovima stambenih i poslovnih zdanja u HNŽ-u.
Nekoliko je značajnih zbivanja obilježilo pro tekle dvije godine Vašega mandata, no daleko zasigurno je najgori strašna tragedija koja je prošle godine pogodila Jablanicu, Konjic i sje verno područje Mostara.
– Taj je strašni događaj na najbolniji mogu ći način obilježio naš dosadašnji mandat. U jednoj smo noći izgubili 24 naša sugrađana, a pogođena su područja pretrpjela iznimnu ma terijalnu štetu. Na terenu smo bili već ujutro toga 4. listopada, a sve smo naše resurse, ljud ske i materijalne, još u noći tragedije, stavili na raspolaganje u potrazi za nestalima i pružanju pomoći preživjelima. Kako je vrijeme odmi calo, pozornost se više bazirala na obnovu i pomoć unesrećenima, a i ovu prigodu koristim za javnu zahvalu svim našim prijateljima koji su nam nesebično priskočili u pomoć, od Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Srbije i drugih zemalja iz bližega, tako i onima s udaljenijih prostora. Jasno je da javnost očekuje odgovor o even tualnoj odgovornosti, propustima odnosno odgovor na pitanje je li tragedija mogla biti izbjegnuta, je li onih 24-ero nesretnika danas moglo biti sa svojim obiteljima. Zato i imam potrebu jasno kazati kako odgovor nije kod nas i kako je slučaj u rukama pravosudnih tijela, a moje je stajalište od početka jasno. Ukoliko ima onih koji su za ovu nezapamćenu nesreću na bilo koji način odgovorni, za to mo raju u transparentnomu postupku i odgovara ti. Vlada je sve što je od nas traženo stavila na raspolaganje, jednako kao što smo dali sve od sebe kako bismo pomogli i u obnovi i u pripre mu Aplikacije za Fond solidarnosti Europske unije, gdje smo dali značajan obol. Kada je u pitanju cestovna infrastruktura na nastradalim područjima, koja je mjero davnosti Ministarstva prometa i veza HNŽ-a, dosad smo izdvojili više od 6 milijuna KM i u velikoj mjeri obnovili oštećene prometnice. Također, Jablanici, Konjicu i Mostaru pomogli smo značajnim interventnim sredstvima s ci ljem što žurnijega normaliziranja života. Kada podvučemo crtu, mogu zaista kazati kako smo, odmah po dojavi o nesreći, aktivirali su stav odgovora, spašavanja i pružanja pomoći unesrećenima, uspješnoga javnog komunici ranja s javnošću i medijima iz regije i svijeta, organiziranja spasilačkih i timova hitne me dicinske pomoći, kao i ekipa iz sustava javne zdravstvene usluge, koordinacije prihvata i smještaja svih oblika pomoći te, nakon počet noga udara, organizirali postupak sagledava nja i popisivanja ukupne štete. Kao ljudi, pogi nule ne ćemo zaboraviti, a kao Vlada ostajemo i dalje uz preživjele, nastojeći biti od pomoći u svemu što je u mjerodavnosti naših resora. Tako će biti i u vremenu pred nama.
U borbi protiv prirodnih nepogoda, učinjen je i iskorak iznajmljivanjem Air-Tractora.
– Neki su to nazvali i povijesnom odlukom, a proizišla je iz zajedničke potrebe i dogovo ra naše županije sa Zapadnohercegovačkom i Hercegbosanskom. S tvrtkom AIR Tractor iz Osijeka potpisan je ugovor na osnovu ko jega smo iznajmili tu letjelicu s posadom tije kom požarne sezone, a bila je stacionirana u Zračnoj luci Mostar, što je prvi takav slučaj u povijesti HNŽ-a. Njihova su zaduženja, osim samoga gašenja požara iz zraka, i zračni nad zor odnosno početno otkrivanje požara na području triju županija. Završna su izvješća o učinkovitosti projekta zbilja sjajna i mogu samo kazati kako je polučeni učinak više nego opravdao našu odluku.
Održavate intenzivnu suradnju s čelnicima jedinica lokalne samouprave u HNŽ-u?
– Gotovo na dnevnoj sam razini u kontaktu s čelnicima naših gradova i općina, jer razmje njujemo informacije o planovima i projekti ma koji su prioritet za njihova područja, a na osnovu tih podataka i promišljanja, putem naših ministarstava pomažemo njihovu pro vedbu. Poznato je da kroz godinu provodimo niz javnih poziva namijenjenih gradovima i općinama koje kandidiraju svoje projekte čiji završetak Vlada sufinancira. Osim toga, kroz ove smo dvije godine sve domove zdravlja u našoj županiji opremili s po najmanje jednim sanitetskim vozilom, a isto smo učinili i za naše vatrogasne postrojbe od sjevera do juga. Ministarstvo prometa radi niz zahvata na obnovi i održavanje regionalnih cesta, MUP gradi ili obnavlja policijske zgrade u nekoli ko jedinica lokalne samouprave, uz značajna kadrovska osnaživanja. Ministarstvo poljo privrede kroz poticaje pomaže održavanje postojećih i širenje novih poljoprivrednih po vršina, pomažući i ljude koji se bave određe nim granama stočarstva i poljoprivrede. Kada je u pitanju športska infrastruktura, posebno me raduje što u skoro svakom gradu i opći ni imamo osjetno bolje, suvremene uvjete za športske aktivnosti i razvitak djece školskoga uzrasta, ali i naših športskih kolektiva.
Za odgovoriti na sve pobrojane izazove nužni su politička stabilnost i konsenzus. Vraćajući se na ono da je HNŽ u političkomu smislu oso bito složen prostor, vjerujete li kako će poli tičke snage koje čine županijsku Vladu ostati vjetar u leđa Vašim zamislima i energiji?
– Nijedne ozbiljne reforme, nijednoga radi kalnijeg poteza u smislu gospodarskih ili dru gih mjera nema i ne može biti bez konsenzusa ključnih političkih čimbenika i predstavnika naroda koji ovdje žive. I dalje vjerujem kako svi u tomu procesu imamo jednak cilj i zato ne sumnjam u potporu jer to nije potpora meni nego potpora našim zajednički utvrđenim strateškim ciljevima i programu s kojim smo zatražili povjerenje skupštinskih zastupni ka. Suradnja s ministrima, a doživljavam nas kao maleni tim s ozbiljnom zadaćom, otpočela je korektno i koherentno i to se jasno osjeti. Dogovor i suglasje temelji su na kojima naša suradnja počiva i, zapravo, ključ za dobrobit našega društva. Ako se osvrnemo na ovo vri jeme iza nas, zastoja u radu Vlade nije bilo i iskreno očekujem da ćemo tako i nastaviti. To od nas očekuju i naši sugrađani.
Vaši su prethodnici kupili hotel Ero kako bi od njega napravili novu zgradu Vlade HNŽ-a i u njoj objedinili sva ministarstva i druga tijela županijske javne uprave. Hoćete li i kada taj posao dovesti do kraja?
– Natječajni je postupak za prilagodbu po stojeće zgrade okončan i odabran je izvođač prve etape radova, ali je u tijeku žalbeni po stupak po uloženoj žalbi drugoga ponuditelja pa radovi mogu otpočeti tek kada odluka bude konačna. Planirana je provedba svih zahvata kroz tri etape, uz rok za završetak od 159 dana od uvođenja izvođača u posao. U prijevodu, računajući od početka radova, županijska bi tijela u svoj novi dom mogla useliti za tri go dine. Preseljenjem u novu zgradu ostvarit ćemo nekoliko vrlo bitnih ciljeva. Prije svega, naši će sugrađani moći na jednom mjestu obaviti poslove zbog kojih danas moraju ići na pet, šest i više adresa. K tomu, značajno ćemo smanjiti troškove koje izdvajamo za smještaj naših ministarstava i drugih tijela. Trenutačno godišnje plaćamo nešto više od 800.000,00 KM za njihov smještaj, gdje govorimo samo o najamninama, a useljenjem u jednu zgradu napravili bismo godišnju uštedu od cca 2,5 mi lijuna KM, što obuhvaća i postojeće zakupni ne i održavanja, komunalije, naknade i druge troškove koje imamo. Istom logikom, krenuli smo i u opremanje policijskih postaja u Čaplji ni, Konjicu i Prozor-Rami gdje smo dosad pla ćali najam te u proces ustrojavanja Policijske postaje Ravno i policijske ispostave Ivanica.
Dvije godine nakon preuzimanja mandata pred Vama je isti problem koji Vas je zatekao pri dolasku. Zdravstveni su djelatnici ponovno u štrajku. Vidite li mogućnost za dogovor?
– Naši su kolektivni ugovori i sa Strukovnim sindikatom doktora medicine i stomatologije u HNŽ-u i sa Nezavisnim sindikatom zapo slenika SKB-a Mostar istekli i Vlada je uredno imenovala svoj Pregovarački tim za pregovore s oba reprezentativna sindikata za zaključenje novih kolektivnih ugovora. S obzirom na spe cifičnu situaciju sa sindikatima zdravstvenih djelatnika, nismo čekali i pokrenuli smo Ini cijativu za pregovore o novomu kolektivnom ugovoru, a njihovim prihvaćanjem Inicijative i otvaranjem pregovaračkoga procesa, komu nikacija je s ulice prenesena za pregovarački stol i to je važna dimenzija. Svjesni potrebe poboljšanja materijalnoga statusa zdravstvenih djelatnika, jasno smo komunicirali kako smo spremni na povećanje njihovih primanja, strogo vodeći računa o održivosti i ukupnoj stabilnosti javnih finan cija, i kako će o načinu rješenja toga pitanja raspravljati pregovarački timovi, onako kako to nalažu zakonski propisi. Iskreno, teško bi ste našli nekoga sretnijeg od mene da je stanje javnih prihoda takvo da se otvori mogućnost dodatno poboljšati materijalne statuse svih proračunskih korisnika. Međutim, kao realna i odgovorna osoba, ne želim niti ću obećati ni šta za što nemamo jasnu financijsku podlogu. Na početku mandata potpisali smo kolek tivne ugovore za djelatnike u zdravstvu čija je težina bila 43.000.000,00 KM. Nažalost, da nas takva sredstva nemamo na raspolaganju. Kažem, u procesu smo pregovora sa sindikati ma i liječnika i zdravstvenih djelatnika i vje rujem kako ćemo, u nastavku našega dijaloga, svi objektivno sagledati stvarne proračunske mogućnosti i dogovorno iznaći realna i odr živa rješenja, kako za dobrobit djelatnika u zdravstvenomu sustavu, tako i za dobrobit pa cijenata kojima zdravstvene usluge ne smiju biti uskraćivane ni u kakvom obliku. Unatoč konstantnom nezadovoljstvu sin dikalnih predstavnika, podsjećam da smo, uz spomenuto povećanje za zdravstvo, u našemu mandatu za plaće proračunskih ko risnika, što uključuje prosvjetu, policiju, dr žavne službenike i namještenike i sudove, izdvojili dodatnih 35.000.000,00 KM te do datnih 10.000.000,00 za plaće na oba sveu čilišta. Posebno je važno to staviti u kontekst ukupnoga povećanja Proračuna odnosno Rebalansa iz 2023. kada smo imali razinu od 366.000.000,00 KM i Proračuna za 2025. s 421.000.000,00 KM. Od toga ukupnog rasta od 55.000.000,00, čak 45.000.000,00 KM ili 80 % sredstava izdvajamo za plaće.
Odgovornosti su velike, obveza je puno, a dan i tjedan imaju svoje ograničeno trajanje. Kako usklađujete obiteljske potrebe s obvezama koje nosi dužnost predsjednice Vlade?
– U ovo sam životno poglavlje ušla uz snažnu potporu svoje obitelji i bez njihova bi razumi jevanja sve bilo puno teže. Do kraja iskreno, kada promišljam o budućnosti ovoga podne blja i njegovih žitelja, promišljam i o budućno sti svoje djece pa je u mojoj predanosti u borbi za bolje sutra svakoga čovjeka u Hercegovač ko-neretvanskoj županiji sadržana i borba za bolje sutra i moje obitelji. Još sam na početku mandata kazala kako ne želim da ičije dijete, tako ni moja tri sina, bude primorano napustiti ovu zemlju. Zaista smatram obvezom i odgo vornošću svake osobe koja obnaša neku jav nu dužnost dati svoj maksimum kako bismo napravili te bitne korake naprijed i potaknuli rast i razvitak naše domovine. Ako svatko, u sklopu svojih ovlasti i mjerodavnosti, tako promišlja svoju ulogu, pozitivan ishod ne će izostati, a duboko vjerujem kako su bolji dani pred nama. Ovaj prostor ima sve predispozici je za prosperitet, a na nama je usmjeriti svoju energiju u ono što je dobro i korisno i za nas i za one koji tek dolaze.
Razgovarao: Darko Juka
