Svečanost polaganja kamena temeljca za izgradnju Kulturno-pastoralno-studentskog centra na Petrićevcu, održana u utorak uz nazočnost visokih dužnosnika Hrvatske i Bosne i Hercegovine, otvorila je niz pitanja o stvarnom položaju hrvatskog naroda, osobito u Republici Srpskoj.
Na to je upozorio Pero Previšić, predsjednik Čapljinske neovisne stranke i član Predsjedništva HNS-a BiH, istaknuvši kako se iza političkih govora ispunjenih optimizmom, zajedništvom i europskom perspektivom krije sasvim drukčija stvarnost. Prema njegovim riječima, Hrvata u Republici Srpskoj danas gotovo više i nema, a brojke pokazuju da su postali „statistička pogreška“, jer u tom entitetu ne vide budućnost.
Previšić se pita kome će novoizgrađeni centar uopće služiti ako ne postoje konkretne mjere koje bi omogućile opstanak hrvatske zajednice. „Ovakvi projekti ostaju prazna kulisa kada nema ljudi koji bi ih ispunili životom“, upozorava.
Upozorio je i na, kako navodi, kontinuirano javno omalovažavanje hrvatskih žrtava, uključujući negiranje tragedija poput Bleiburga te kvalificiranje Oluje kao ustaške ideologije. Čovićev prijateljski ton prema političkom vodstvu koje, prema njegovim riječima, godinama blokira europske procese i relativizira hrvatske patnje, mnogi Hrvati doživljavaju kao političko poniženje, a ne kao diplomaciju.
Dodatnu kontradikciju Previšić vidi u činjenici da Čović godinama govori o europskom putu Bosne i Hercegovine, dok u praksi surađuje s političkim akterima koji taj put sustavno blokiraju. „Deklarativna potpora europskoj budućnosti ne znači ništa ako političko djelovanje ide u suprotnom smjeru“, navodi, dodajući kako mnogi Hrvati europsku retoriku doživljavaju više kao ukras nego kao stvarnu političku obvezu.
U svom istupu osvrnuo se i na ulogu Katoličke crkve, navodeći da dio vjernika i povratnika prisutnost Crkve na ovakvim događajima doživljava kao neizravnu potporu politici HDZ-a BiH, koju smatraju jednom od odgovornih za dugogodišnje slabljenje i iseljavanje hrvatskog naroda. Previšić upozorava da takve svečanosti, bez stvarne borbe za opstanak zajednice, mnogi doživljavaju kao distanciranje od onih koji su izgubili domove i životni prostor.
Podsjetio je i na činjenicu da se Dragan Čović na popisu stanovništva 1991. godine izjasnio kao „Jugoslaven“, ocijenivši kako njegovi današnji politički potezi kod dijela javnosti dodatno potvrđuju dojam da su osobni i stranački interesi ispred stvarne brige za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.
„Ne može se graditi budućnost tamo gdje ljudi više nema. Ne može se govoriti o europskom putu dok se podržavaju oni koji ga ruše. A ne može se nakon 30 godina pozivati na zajedništvo dok se narod iseljava i nestaje“, poručio je Previšić, ocijenivši da se ovakve političke poruke doživljavaju kao licemjerje i sram.
(Hercegovina.info/Mostar.live)
