Rastuće cijene osnovnih životnih namirnica, energenata i usluga sve više pogađaju građane BiH. Inflacija, koja traje već dulje razdoblje, stvorila je dodatni pritisak na kućne proračune i svakodnevni život, piše Večernji list BiH.
– Prije dvije godine za 50 maraka mogla sam kupiti punu košaricu namirnica, a danas jedva da izađem iz prodavaonice s nekoliko osnovnih stvari. Sve je poskupjelo – od kruha do mlijeka – kaže Sanela iz Sarajeva, majka dvoje djece. Sličnog je mišljenja i umirovljenik iz Banje Luke. – Mirovina mi je ista, a troškovi su dvostruko veći. Najteže je kada treba platiti račune i lijekove jer onda nemam dovoljno za hranu – kaže Radovan. Mladi ljudi, iako često zaposleni, također osjećaju teret inflacije. – Radim u privatnoj tvrtki, ali plaća nije rasla već dvije godine. Cijene jesu, i to mnogo. Često razmišljam trebam li ostati u BiH ili otići u inozemstvo jer ovdje postaje nemoguće planirati budućnost – priča Damir iz Mostar.
Ekonomisti upozoravaju da inflacija u BiH najviše pogađa građane s nižim primanjima jer oni najveći dio svojih prihoda troše upravo na hranu i režije. Prema procjenama, realna kupovna moć stanovništva znatno je oslabjela, a rješenje vide u usklađivanju plaća i mirovina s rastom cijena te jačoj potpori socijalno ugroženim kategorijama. – Ako se ovakav trend nastavi, sve više obitelji moglo bi pasti ispod granice siromaštva. Potrebne su brze mjere kako bi se zaštitilo najugroženije slojeve društva – upozoravaju ekonomisti. Trend se nastavlja, potvrđuju i službene statistike. Godišnja stopa inflacije u BiH porasla je u srpnju s lipanjskih 4,6 posto na 4,8 posto, tako da je sada najviša u dvije godine, odnosno od lipnja 2023., objavila je Agencija za statistiku BiH. Cijene u restoranima i hotelima u BiH su porasle za 7,5 posto međugodišnje, troškovi stanovanja i komunalnih usluga 1,4 posto, kao i u kategoriji ostalih dobara i usluga 3,8 posto. Uz to, cijene odjeće i obuće pale su za 5,3 posto međugodišnje, a prijevoza za 3,2 posto – sporijim tempom nego u lipnju, kada je godišnji pad cijena bio izraženiji. Najveći pritisak i dalje stvaraju hrana i bezalkoholna pića, gdje je inflacija ostala stabilna na vrlo visokoj razini od 10,8 posto, dok je kod alkoholnih pića i duhana zabilježen rast cijena za 3,7 posto, za nijansu manje u odnosu na lipanjskih 3,8 posto. Na mjesečnoj razini potrošačke cijene porasle su za 0,2 posto u srpnju, a najveći mjesečni rast cijena od 2,2 posto zabilježen je u prijevozu.
Rast troškova
A kako sve to izgleda u realnom životu, istražio je portal Srpskainfo. Unatrag samo 5 godina pojedine namirnice poskupjele su dvostruko. Primjera radi, u srpnju 2020. kilogram junetine s kostima u prosjeku je koštao 8, a kilogram teletine bez kosti 19 KM. Cijena čajne kobasice iznosila je 19, a tvrdog sira 10 KM po kilogramu, dok se kilogram maslaca, u prosjeku, prodavao za 22 KM. Za kilogram mljevene kave bilo je potrebno izdvojiti 13, a za kilogram čokolade gotovo 16 KM… Dakle, sve nabrojene namirnice prije pola desetljeća stajale su 108 KM. Ove godine košara s istim namirnicama u prosjeku stoji čak 184 KM. Točnije, kilogram junetine u prosjeku stoji gotovo 17, a kilogram teletine 31 KM. Tvrdi sir stoji 17, a čajna kobasica 25 KM, dok je maslac poskupio na 34 KM. Kava se prodaje po 29, dok kilogram mliječne čokolade košta čak 31 KM. Dakle, za 108 KM potrošači se iz ovog paketa namirnica danas moraju odreći teletine, čajne i gotovo cijelog kilograma kave.
U ovom razdoblju juneće meso poskupjelo je dvostruko, a teleće za 63 posto. Cijena čajne kobasice porasla je za 6, a tvrdog sira za 7 KM… Čokolada je poskupjela gotovo dvostruko, a kava 2,2 puta, dok je cijena kilograma maslaca porasla za nevjerojatnih 12 KM. Za sada građani nastavljaju svakodnevnu borbu s rastućim troškovima i sve manjom kupovnom moći, uz nadu da će se ekonomska situacija uskoro stabilizirati. Dok su u svijetu cijene hrane i drugih potrepština u posljednjih deset godina porasle za oko 20%, građani BiH suočavaju se s povećanjem od čak 100 do 400%. Ombudsman za zaštitu potrošača Saša Marić ranije je upozorio da su primanja u BiH znatno niža u odnosu na europske zemlje, ali to ne znači da su i troškovi života prilagođeni toj realnosti.
Građani su sve ogorčeniji.
(Večernji list)
