Bosna i Hercegovina je tokom 2024. godine zauzela prvo mjesto u Europi po udjelu doznaka iz inostranstva u bruto domaćem proizvodu, pokazuju podaci Eurostata, statističke agencije Europske unije.
Prema tim podacima, lični transferi u BiH činili su 7,6 posto BDP-a, što predstavlja najveći udio doznaka u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti među europskim zemljama. Eurostat je objavio i mapu na kojoj je prikazan značaj ličnih transfera za ekonomije država Europske unije, EFTA-e, kao i zemalja kandidata za članstvo u EU.
Ovakvi pokazatelji ukazuju na snažnu zavisnost ekonomije Bosne i Hercegovine od novca koji pristiže iz inostranstva, bilo da je riječ o uplatama dijaspore, penzijama ili drugim vrstama primanja. Udio od 7,6 posto BDP-a direktno se odražava na potrošnju, kupovnu moć i socijalnu sigurnost velikog broja domaćinstava u zemlji.
Ranije objavljeni podaci pokazuju da su lični transferi u prethodnoj godini dostigli rekordni iznos od četiri milijarde i 167 miliona konvertibilnih maraka. U okviru toga, tekući transferi iznosili su 1,52 milijarde KM, pri čemu su najveći dio činile penzije iz inostranstva, ukupno 1,39 milijardi KM.
Suficit ličnih primanja evidentiran je u samo devet država članica Europske unije. Najveći suficit zabilježila je Hrvatska, sa 2,6 posto BDP-a, zatim Bugarska sa 1,3 posto, te Portugal sa 1,2 posto BDP-a. S druge strane, prema podacima Eurostata, najveći deficit ličnih transfera kao udjela u BDP-u imale su Malta (-2,8 posto), Kipar (-0,9 posto), Belgija (-0,6 posto), kao i Grčka, Španija i Francuska, svaka sa minus 0,5 posto.
U zemljama regiona, doznake iz inostranstva u Srbiji su iznosile 4,47 milijardi eura, što je 5,4 posto BDP-a. U Albaniji su lični transferi dostigli 1,28 milijardi eura, odnosno 5,1 posto BDP-a, dok su u Crnoj Gori iznosili 345 miliona eura ili 4,5 posto BDP-a. Najniži iznos zabilježen je u Sjevernoj Makedoniji, gdje su doznake iznosile 310 miliona eura, odnosno dva posto BDP-a.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo izjavio je za “Nezavisne novine” da se kretanje doznaka u BiH prati već decenijama te da one predstavljaju jednu od najstabilnijih stavki platnog bilansa, uz relativno male oscilacije u posljednjih dvadeset godina.
“Nakon rata, doznake su činile jednu četvrtinu BDP-a. Sada smo pali na 7,6 odsto, nekad je bilo oko 25 odsto, a nedavno je bilo oko 10 odsto. Sad, da li je to dobro ili loše, ne znamo. Ima čitav niz istraživanja da one imaju i pozitivne stavke, jer prije svega smanjuje se siromaštvo. Doznake u principu idu siromašnijim slojevima stanovništva, nego što idu bogatijim. Kada je u pitanju Hrvatska, nekoliko milijardi KM ide iz Hrvatske u druge zemlje, i to zbog sezonskog zapošljavanja u turizmu. Zadnji podaci govore da je iz Srbije i BiH oko 30.000 radnika tamo radilo sezonske poslove, a da ne govorimo o Nepalu ili drugim zemljama”, istakao je Đogo.
On ističe da ovakvi podaci ukazuju na niži stepen ekonomskog razvoja, ali i da su djelimično rezultat dugogodišnjih emigracijskih procesa.
“U bivšoj Jugoslaviji je do 1989. godine, 890.000 ljudi otišlo iz ove zemlje, i to je bila prva generacija gastarbajtera. Dalje, imali smo ratnu emigraciju, kada je nekoliko stotina hiljada ljudi otišlo iz BiH. Imamo i novu, treću emigraciju od 2012. kao posljedicu krize iz 2008. godine, kada imamo situaciju da je oko 200.000-250.000 ljudi otišlo iz države. Zapravo, imamo stalne talase emigracije od koje stiže novac u BiH. Ipak, to nekako obezbjeđuje makroekonomsku stabilnost i veći životni standard te utiče na smanjenje socijalnog raslojavanja. Nijedna država ne smije da se hvali ako su doznake visoke, ali u našem slučaju ima dosta pozitivnih pomaka. Problem je najveći što ostajemo bez stanovništva i to će imati negativne posljedice u budućnosti”, objasnio je profesor Đogo, prenose Nezavisne.