Pored brojih izazova koje nam ovaj svijet donosi, u posljednje vrijeme veliki fokus se stavlja na temu klimatskih promjena. Ove promjene su promjene u raspodjeli klimatskih faktora, nastale ljudskim uzrokom, što dovodi do bržeg zagrijavanja Zemlje i ekstremnijih vremenskih događaja (suše, poplave, nevremena). Klimatske promjene nastale djelovanjem čovjeka, u konačnici najveću posljedicu imaju na svog uzročnika. Pored vidljivih utjecaja u promjeni klime, postoje i „manje vidljivi“ utjecaju klimatskih promjena, kao što je utjecaj na mentalno zdravlje. Povezanost klimatskih promjena i mentalnog zdravlja je tema koja sve više izlazi na površinu, a određena istraživanja daju odgovor na pitanje zašto?
Istraživanja, uključujući izvještaj World Vision (2023), pokazuju da mladi osjećaju duboku zabrinutost, tugu i osjećaj nemoći kada je u pitanju klimatska kriza.
Studija iz 2021. godine objavljena u časopisu “The Lancet” (engleski medicinski časopis) anketirala je 10.000 ljudi u dobi od 16 do 25 godina u 10 zemalja na svim kontinentima o njihovim mislima i osjećajima u vezi s klimatskom krizom. 56% mladih se složilo s tvrdnjom da je čovječanstvo osuđeno na propast. 45% je reklo da njihovi osjećaji u vezi s klimatskim promjenama utiču na njihov svakodnevni život. Oko polovine svih anketiranih djevojaka i žena oklijevalo je imati djecu iz tog razloga.
Utjecaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje naziva se pojmom klimatska anksioznost. Klimatska anksioznost se manifestuje kroz stalnu brigu o budućnosti planete, osjećaj odgovornosti i strah od nepopravljivih posljedica. Ovaj fenomen može uticati na svakodnevni život mladih, njihov emocionalni balans, motivaciju i socijalnu povezanost.
Poznato je da su mladi posebno osjetljivi na posljedice klimatskih promjena. Prijetnja je realna te će morat živjeti s njom dugi niz godina. Osim toga, mladi emocije obrađuju drugačije, jer prefrontalni korteks nije u potpunosti razvijen prije 25. godine. To je dio mozga koji kontroliše veliki dio našeg ponašanja i emocija. Mladi odrasli emocionalnije reaguju na događaje; još se ne mogu lahko odvojiti od prijetnje i logički i objektivno je obraditi. Jedni od pratećih psihičkih simptoma mogu biti: nesanica, panični napadi, gubitak apetita, intruzivne misli te opsesivno-kompulsivni obrasci ponašanja.
Prepoznavanjem i adresiranjem klimatske anksioznosti, Centar za psihološku podršku „Sensus“ je u oktobru prošle godine započeo implementaciju projekta „EcoMind“ koji se bavi pitanjem uticaja klimatske anksioznosti na mentalno zdravlje mladih u BiH. Mladima želimo poručiti, da „Mi smo promjena” i da možemo zajedno razgovarati o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i mentalnom zdravlju. „Mi smo promjena“ je ujedno i naziv prvog kampa za mlade u Bosni i Hercegovini koji ćemo realizovati u narednom period, sve s ciljem unapređenja mentalnog zdravlja mladih u ovako izazovnom period za sve.
Projecat EcoMind je dio BOOST Balkans programa, koji se proprovodi ALDA uz finansijsku podršku AFD.
