Na 106. “Šantićevim večerima poezije” u Mostaru sinoć su predstavljena Sabrana djela Alekse Šantića urađena nakon skoro šest decenija.
Izdavač Sabranih djela Alekse Šantića koja su sastavljena od pet tomova je Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta” Gradski odbor Mostar, a priređivač je profesor na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Duško Pevulja, dok je urednik Sabranih djela predsjednica mostarske Prosvjete Sanja Bjelica Šagovnović.
Profesor Pevulja podsjetio je da je prošle godine, kada je obilježeno 100 godina od Šantićeve smrti, započet projekat izdavanja Sabranih dijela te da su tada izašle tri knjige u kome je cjelokupan Šantićev pjesnički opus.
“Za ovu manifestaciju, uz ogroman trud, izašle su dvije knjige od preko 400 stranica. To je 4. i 5. tom Sabranih djela. U 4. tomu su pripovijetke i drame, a u 5. obimnijem tomu koji ima preko 500 stranica su njegovi prevodi i prepjevi. Zaokružen je njegov stvaralački lik koji je u vrijednosnom smislu prije svega pjesnički, ali i kada govorimo o liku stvaraoca on je vrlo raznovrsno opisao i drame i pripovijetke, ali je impresivan i njegov prevodilački opus koji na lijep način govori i o duhovnom biću Šantića”, rekao je Pevulja.
Podsjeća da je pet knjiga sastavljeno od preko 2000 stranica koje su upakovane dizajnerski jako dobro i u kvalitetnoj štampi koja je vrlo važna.
“Od 1967. godine kada je Branko Milovanović priredio Izabrana djela Alekse Šantića u pet knjiga nikada nisu u ovom formatu se pojavljivala djela Alekse Šantića. To je višestruko i u kulturološkom i najširem i najvažnijem nacionalnom smislu izuzetno važan događaj. Nakon šest decenija Sabrana djela Alekse Šantića se pojavljuju kao kulturni čin prvoga čina i nacionalni čin prvoga reda”, zaključuje Pevulja.
Pored predstavljanja posljednje dvije knjige iz Sabranih djela Alekse Šantića održan je i program “Šantićeva trajanja” gdje je besjedu o Aleksi Šantiću održao dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Vladan Bartula.
Bartulina besjeda bazirala se na njegovim ličnim dodirima sa Šantićem i presjek onoga što je napisano o Šantiću od strane velikih književnika.
“Šantić me prati cijeli život i sa njim sam u mističkim vezama od rođenja. Rođen sam u Ulici Alekse Šantića u Sarajevu, završio sam OŠ Aleksa Šantić, radim na fakultetu koji se nalazi u Ulici Alekse Šantića. Ima tih momenata koji su teško objašnjivi”, rekao je Bartula koji je naveo i niz životnih susreta sa Šantićem kroz odrastanje, školovanje, boravke u Mostaru.
Kaže da je sve to potvrda da je Šantić i danas živ i prisutan.
“Iz tog mnogobrojno i velikog pregleda koji je nastajao kroz istoriju srpske i jugoslovenske književnosti, istoriju filozofije i teologije pokušaću da izdvojim nekoliko mislilaca koji su meni pomogli da shvatim Šantića i da to prenesem i drugima. Ovo je velika manifestacija koja treba da živi u slavu Šantića i Mostara i mi smo tu da pomognemo”, rekao je Bartula.
Bartula je na jednom mjestu prikupio izgovoreno o Šantiću od strane Bograda Popovića, Vladimira Ćorovića, Jovana Skerlića, Pere Slijepčevića, Đure Gabele, Predraga Palavestre, Radomira Konstantinovića i mnogih drugih. Osvrnuo se u besjedi i na Mostar i odjeke evropske kniževnosti na Šantića, “Mostarski krug”, “Zori”, Šantićeve savremenike i sve ono što je ostalo iza pjesnika.
106. “Šantićeve večeri poezije” nastavljaju se sutra u Vladičanskom dvoru u Mostaru u 19.00 časova kada će biti održano pjesničko veče na kome će učestvovati Zdravko Miovčić, prošlogodišnji dobitnik Književne nagrade “Aleksa Šantić”, Boro Kapetanović, ovogodišnji dobitnik Nagrade za životno djelo “Skender Kulenović – Književni vijenac Kozare” i Vid Vukelić.
(Topportal.info)
