Projekt Zabranjenog pušenja pod nazivom Neuštekani, koji je pokrenut krajem 2024. godine u Sarajevu, stiže i pred mostarsku publiku. Koncert će biti održan 23. aprila u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača, a publiku očekuje drugačije, intimnije i akustično izdanje jednog od najpoznatijih bendova s ovih prostora.

Frontmen benda Davor Sučić, poznatiji kao Sejo Sexon, kaže kako je ideja o unplugged projektu dugo postojala, ali da je realizirana tek sada.

“Duhovni otac ovog projekta je Rambo Amadeus. Još dok su unplugged koncerti bili popularni, rekao sam mu da su svi to napravili osim nas, a on mi je odgovorio da je to za starije glazbenike koji više ne mogu na noge. Evo, izgleda da je došao i taj trenutak”, rekao je kroz šalu Sučić.

Dodaje kako je projekt Neuštekani prilika da se publici predstave pjesme koje nisu bile u prvom planu, iako ih on smatra jednim od najboljih dijelova karijere benda.

Kako ističe, Zabranjeno pušenje je često sviralo pjesme koje publika već zna, najčešće one koje su imale spotove i koje su postale veliki hitovi, dok su neke druge, iako kvalitetne, ostale u sjeni jer nikada nisu bile dovoljno promovirane.

“Odlučio sam da te pjesme moramo vratiti u život, izvući ih iz arhive i dati im novu priliku. Neuštekani je način da ih ponovno oživimo i predstavimo publici na drugačiji način”, kazao je Sučić.

Projekt NeuštekanI probudio optimizam

Sejo Sexon kaže kako ga je interes publike za projekt Neuštekani ugodno iznenadio te da mu je vratio optimizam, ne samo kada je riječ o bendu nego i o glazbi općenito.

“Sve ovo mi je veliko iznenađenje. Ne želim zvučati skromno, ali činjenica da ćemo s ovim programom imati više večeri u Osijeku, kao i nekoliko koncerata u Splitu, pokazuje da publika i dalje želi ovakve stvari. To mi je vratilo optimizam, ne samo zbog nas nego i zbog muzike općenito, jer znači da ima ljudi koji na takav način razmišljaju”, rekao je.

Dodaje kako je dodatni poticaj za ovaj projekt bila i knjiga “Pamtim to kao da je bilo danas”, koju je napisao zajedno sa sarajevskim novinarom Borom Kontićem. U knjizi su, kako kaže, glavne uloge dobile upravo pjesme i likovi iz njih, a mnoge priče koje stoje iza nastanka pjesama publiku i danas zanimaju.

“U knjizi smo pisali kako su nastajale pjesme, tko su likovi o kojima pjevamo, tko je Fikret, tko je Pišonja, tko je Žuga i koliko u svemu tome ima autobiografskog. Ljude to i danas zanima, stalno pitaju kakva je pozadina tih pjesama. Zato sam odlučio da na koncertima između pjesama pročitam i poneki ulomak iz knjige i ispričam priče o tome kako su nastale”, kazao je Sexon.

Sexon: Ako koncert nije dosadan, publika i ne primijeti koliko traje

Sejo Sexon ističe kako je program koncerata u projektu Neuštekani prilično dug, ali smatra da publika nema problem s trajanjem ako je sadržaj zanimljiv i dobro osmišljen.

“Program je dosta dug i u početku sam se malo bojao toga, jer danas je sve u formi kratkih poruka, tweetova i brzih sadržaja, pa se čini da nitko nema strpljenja za duži format. Ali ako program nije dosadan, ljudi i ne primijete koliko je vremena prošlo. Ako je loše, dosadno je i nakon petnaest minuta, a kamoli sat vremena. Zato smo odlučili svirati onoliko koliko nam je ‘ćeif’ i koliko publika želi”, rekao je.

Dodaje kako nikada ne nastupa po strogo unaprijed određenom popisu pjesama, nego koncert prilagođava atmosferi i reakciji publike.

“Ja volim gledati publiku i prema tome birati pjesme. Nemam klasičan spisak kao većina bendova. Pokušavam uhvatiti trenutak i vidjeti što ljudima treba. Na festivalima je to posebno važno, jer nije isto svirati u različito vrijeme. Ako izađete na pozornicu u tri ujutro, nakon nekoliko bendova i velike vrućine, onda nema smisla odmah udariti najžešće pjesme. Tada odsviram nešto laganije, da ljudi mogu sjesti, slušati i odmoriti. Uvijek pokušavam pronaći mjeru i prilagoditi se publici”, kazao je Sexon.

Sejo Sexon prisjetio se i prvih nastupa Zabranjenog pušenja izvan Sarajeva, istaknuvši kako je Mostar imao posebno mjesto u ranoj fazi karijere benda.

“Mostar je bio prvi grad nakon Sarajeva u kojem smo nastupili. To je bilo zahvaljujući Top listi nadrealista. U to vrijeme imali smo samo jednu pjesmu na radiju, ali su ljudi u Mostaru slušali Nadrealiste i tamo bi se ponekad pustila i neka naša stvar. Tako smo dobili poziv da dođemo svirati i to nam je bio jedan od prvih izlazaka iz Sarajeva”, rekao je.

Dobra pjesma je dobra pa makar je odsvirao i na ‘tacni’

Sejo Sexon kaže kako su neke pjesme dobile potpuno novo značenje u akustičnom, odnosno “neuštekani” aranžmanu, te da su iznenadile i sam bend.

“Neke pjesme su i nas iznenadile u ovom aranžmanu. Dobra pjesma je dobra pjesma pa makar je odsvirao i na ‘tacni’, a lošu pjesmu ni najbolja produkcija ne može napraviti dobrom. S druge strane, nedostatak produkcije ne može pokvariti dobru pjesmu, to je sigurno”, rekao je.

Sejo Sexon kaže kako interes za koncertima dolazi i iz dijaspore, ali priznaje da ga to istodobno raduje i rastužuje, jer pokazuje koliko je ljudi s ovih prostora danas izvan zemlje.

“Ima dosta poziva i iz dijaspore. Naravno da to nama znači i poslovno, kao i svakome, ali iskreno, pomalo je i tužno vidjeti koliko je naše publike danas vani. Do 1992. godine nisam odsvirao nijedan koncert izvan Jugoslavije. Tada je publika u inozemstvu bila uglavnom drugačija, tamo su više nastupali izvođači narodne glazbe, jer su vani odlazile generacije radnika, ljudi koji su išli trbuhom za kruhom. Na takvim koncertima su nastupali Šerif Konjević, Halid Bešlić i slični, oni su možda čak imali i više koncerata nego ovdje”, rekao je.

Dodaje kako je danas situacija drugačija, jer u inozemstvu sve više žive mladi i obrazovani ljudi s ovih prostora.

“Danas je tužno što su vani završili mladi, školovani ljudi, generacije koje su trebale ostati ovdje. Zato je osjećaj pomiješan, s jedne strane drago vam je da imate publiku, a s druge strane znate zašto je ona tamo”, kazao je Sexon.

(Bljesak.info/Mostar.live)