Koordinacija sindikata osnovnog i srednje obrazovanja HNK uputila je saopćenje za javnost u kojem stoji:

“Nakon još jednog “sijela” u Vladi i istupa njezinih dužnosnika u medijima, prisiljeni smo po tko zna koji put putem medija pojašnjavati što se to događalo na pregovorima i dešifrirati iznesene obmane.

Prvo: Tvrdnja: „Vlada je jedino njima predvidjela povećanje koeficijenata za 8%“ nije istina. Već ranije je objavljeno da su državni namještenici dobili isto povećanje i čak to stoji i u ovom tekstu, ali je ipak tekst naslovljen sa „Vlada HNK-a prosvjetarima ponudila značajno više nego ostalim proračunskim korisnicima“.

Drugo: „Ponuđeno je dodatnih 5% tokom 2026. godine.“ O ovom nije bilo riječi na sastanku, i kada je objavljeno ponovo se stvorila situacija u kojoj se sindikat želi prikazati kao da nešto želimo prikriti ili prikazati drugačijim.

Treće: „Čelnici sindikata su i ovaj put iznijeli neistine o navodnim pokušajima zabrane štrajka.“ što je u medijima potvrdio glasnogovornik Vlade. Kako drugačije tumačiti član Aneksa na Kolektivni ugovor u kojem stoji: “Za vrijeme važenja ovog Kolektivnog ugovora i njegove primjene, radnici, odnosno Sindikat neće štrajkovati radi pitanja koja su uređena i koja se provode ovim Kolektivnim ugovorom“. Predviđeno je i da se tokom štrajka, ako do njega dođe, izvodi nastava u trajanju od 30 minuta sat. Ako ovo nije zabrana štrajka što onda jest. Vi slobodno štrajkajte, ali radite. Treba istaći i to da niti u jednom kolektivnom ugovoru za obrazovanje u Bosni i Hercegovini ne postoji ovakvo ograničavanje, kao ni u zemljama regije, osim u Vučićevoj Srbiji.

Govori se da je nedavni štrajk bio „potpuno nezakonit i da to povlači pitanje eventualne krivične odgovornosti“.

Što se tiče presude, valja reći kako je premijerka na sastanku rekla kako vjeruje u naše pravosuđe.

Napomenimo da je BiH prema izvješću Transparency inernationala najkorumpiranija država u Europi, te zadnju poziciju dijeli s Bjelorusijom. Premijerka je vjerojatno jedina koja u ovakvoj BiH vjeruje u neovisnost sudstva.

Istina je da je Županijski sud donio presudu da je štrajk bio nezakonit, ali je istina i to da je ta lakrdija od presude donesena zbog toga što u najavi štrajka MUP-u HNŽ-a nisu napisane adrese škola, iako su one javne ustanove i vrlo dobro se znaju njihove adrese. U presudi stoji „iako postoje registri osnovnih i srednjih škola na prostoru HNŽ-a to ne znači da su lokacije svih škola dobro poznate“. Drugi razlog je neformiranje Mirovnog vijeća što je u više navrata traženo od nadležnog Ministarstva koje na mnogobrojne dopise i urgencije nije reagiralo.

Često se prethodnih mjeseci moglo čuti kako se važeći Kolektivni ugovor poštuje u potpunosti što također nije tačno, jer topli obrok često nije isplaćivan kako je propisano, a sistematski pregled nije obavljen 15 godina.

U Aneksu KU predložene su još neke izmjene, a niti jedna nije u korist uposlenih. U nekim članovima je izbačen dio „uz obavezno učešće i dogovor sa predstavnicima Sindikata“ što omogućava izradu i objavljivanje dokumenata koji se tiču statusa zaposlenih na koje ne bismo mogli utjecati.

I ono što je najbitnije istaći je ono što stalno ponavljamo na sastancima s Vladom, a to je da se odluke u sindikatu obrazovanja donose demokratski pojediničnim izjašnjavanjem svih članova. Ipak se često događa da se nama pripisuje da smo mi odgovorni za neprihvatanje ponuda. Naše članstvo je brojno, obrazovano i nerealno je tvrditi da su to ljudi koje neko može nagovoriti na nešto. I ovaj put su se članovi sva četiri sindikata izjasnili i uvjerljivom većinom odbili posljednju ponudu. Treba istaći i to da bismo na povećanje plaća pristali, ali da se to ne uvjetuje potpisivanjem Aneksa na Kolektivni ugovor, nego da se o tome nastave pregovori jer naši kolektivni ugovori su važeći.

Tekst završava kako „sindikati ovo predstavljaju kao ultimatum, što ne odgovara istini i kako sindikalno rukovodstvo ponudu treba prepoznati kao najbolje moguće rješenje i omogućiti uposlenim u obrazovanju da dobiju uvećane plate za februar“. Ako tvrdnja da je ovo ultimatum ne odgovara istini, onda predlažemo Vladi HNK-a da usvoji proračun s planiranim povećanjem plaća uposlenima u školama kako oni ne bi bili diskriminirani u odnosu na ostale korisnike proračuna, a da o izmjenama i dopunama kolektivnih ugovora nastavimo pregovore u idućem razdoblju” – stoji u reakciji Koordinacije sindikata obrazovanja.