Cijene goriva u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci bilježe rast, a građani sve češće postavljaju pitanje – šta zapravo plaćaju kada natoče rezervoar?
Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), cijena litre goriva ne odnosi se samo na nabavnu vrijednost, već uključuje niz dažbina poput poreza, akciza i cestarina.
Infografike pokazuju da u Federaciji BiH i Republici Srpskoj značajan dio cijene otpada na PDV od 17 posto, akcize, cestarine, marže distributera, ali i troškove naftnih terminala.
Tako, prema prosječnim cijenama iz marta 2026. godine, građani u Federaciji BiH za benzin plaćaju oko 2,48 KM po litri, dok je cijena dizela oko 3,06 KM. U Republici Srpskoj cijene su slične – benzin oko 2,56 KM, a dizel oko 3,05 KM po litri.
Podaci pokazuju i da su prihodi od akciza i cestarina ogromni. U posljednjih pet godina, po osnovu akciza prikupljeno je oko 2,16 milijardi KM, dok je od cestarina prikupljeno čak 3,45 milijardi KM.
Ova sredstva uplaćuju se na Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje BiH, nakon čega se raspodjeljuju entitetima i Brčko distriktu.
Stručnjaci upozoravaju da visoki fiskalni nameti značajno utiču na krajnju cijenu goriva, ali i na ukupne troškove života građana.
U trenutku kada cijene nafte na svjetskom tržištu variraju, jasno je da vozači u BiH, osim same nafte, plaćaju i značajan dio državnih nameta koji direktno utiču na cijenu svake natočene litre.
U trenutku kada cijene nafte na svjetskom tržištu variraju, jasno je da vozači u BiH, osim same nafte, plaćaju i značajan dio državnih nameta koji direktno utiču na cijenu svake natočene litre.
