Glavno pitanje koje se postavlja nakon objave prvih podataka jeste da li se Bosna i Hercegovina suočava sa drastičnim padom motivacije birača ili su biometrija i skeneri napokon prikazali stvarno stanje na terenu.

Zvanični podaci potvrđuju primjetan pad u obimu glasanja u odnosu na prethodne izborne cikluse.

Dublja analiza pokazuje da smanjenje brojeva ne znači nužno da je na birališta izašlo manje ljudi.

Naprativ, moguće je da je tehnologija napokon ogolila sistem i eliminisala fiktivne glasove koji su ranije vještački podizali procente.

Obavezna provjera otiska prsta na biračkom mjestu zatvorila je prostor za glasanje u ime odsutnih članova porodice ili preminulih osoba.

Jedna osoba više nije mogla manipulisati tuđim dokumentima.

Budući da sistem automatski i trenutno registruje svaki ubačeni listić, u potpunosti je onemogućeno dopisivanje glasova i punjenje kutija nakon zatvaranja biračkih mjesta, što je ranije u kasnim večernjim satima vještački podizalo ukupni postotak.

Zato, itekako je moguće da manja izlaznost na papiru ili u ovom slučaju brojanje svakog glasa u CIKBiH u realnom vremenu u koji uvid imaju i novinari, zapravo bi moglo značiti mnogo čistiju i realniju izlaznost u praksi. Centralni birački spisak je godinama bio nerealno uvećan zbog masovnog iseljavanja, koje nije evidentirano u zvaničnim bazama, a sada je digitalni sistem uspio odvojiti fiktivne podatke od stvarnog stanja. Manji postotak izlaznosti stoga ne mora biti isključivo dokaz apatije, već dokaz da su skeneri i biometrija uspješno prikazali isključivo glasačku snagu koja se nalazi fizički u zemlji. Naravno i u ovom slučaju ima onih koji nisu izašli na izbore, ali sigurno je njihov broj sada realniji u odnosu na ranije izborne godine.