Historija Mostara nije sačuvana samo u njegovim starim ulicama, kamenim kućama i mostovima. Nju čuvaju i priče o porodicama koje su generacijama živjele u gradu, razvijale trgovinu, ulagale u privredu, gradile kuće i učestvovale u njegovom društvenom i kulturnom životu.

Među starim srpskim pravoslavnim porodicama koje su ostavile trag u historiji Mostara nalaze se i Šaini.

Šaini su ugledna srpska trgovačka porodica iz Mostara. Smatra se da su porijeklom iz Trebinjske šume i da su se naselili u Mostaru u XVII ili XVIII vijeku. Šain je još jedno u nizu neobičnih mostarskih prezimena nastalo od nadimka.
Pravo prezime familije je Miletić-Šain.

U zavisnosti gdje su migrirali, nastala su nova, skraćena prezimena, pa se danas prezivaju još i Miletić ili pak Miletić-Šain.

Potomci ove familije na žalost više ne žive u Mostaru, već su nastanjeni na različitim meridijanima širom svijeta.

Ova je porodica, svojevremeno, dala više uglednih privrednika i kulturnih poslenika među kojima se ističu Risto i Ljubomir Šain.
Na bogatstvo i ugled ove porodice ukazuje i jedan zanimljiv detalj o ženidbi nekada čuvenog gazde Rista Šaina “najvisprenijeg od svih Šaina”. Risto je, kažu, uspio da “iz prve ruke” isprosi lijepu Milevu Jelačić u koju je bio zaljubljen. Kao dokaz da je dostojan zet, takođe ugledne porodice Jelačića, sagradio je veliku kuću u njihovoj blizini. Svečani svadbeni ručak serviran je u “tunelu od ruža” napravljenom u vrtu između kuća mladenaca. Haljine za mladu i ukrasi za svečanu trpezu nabavljeni su iz Beča. Mileva i Risto su imali šestoro djece: tri sina i tri kćeri. Godine 1941. porodica Šain se raselila “na sve strane sveta, od Afrike, Australije, do Severne i Južne Amerike”,

Njihovo prezime spominje se uz imena drugih poznatih mostarskih porodica poput Bilića, Dokića, Jelačića i Peška, koje su tokom 19. i početkom 20. stoljeća imale značajnu ulogu u privrednom razvoju grada.

Od starog gradskog jezgra do privrednog života Mostara

Šaini su bili dio nekadašnjeg Mostara, grada u kojem su porodične kuće, trgovine, zanatske radnje i poslovni prostori predstavljali središta svakodnevnog života. Njihovo prisustvo u starom gradskom jezgru zabilježeno je i u sjećanjima na nekadašnje mostarske mahale.

U zapisima o staroj Cernici i njenim stanovnicima spominju se kuće porodice Šain, smještene na uglu jedne od ulica. Takvi podaci, premda naizgled skromni, važni su za rekonstrukciju nekadašnjeg izgleda grada i života njegovih stanovnika.

Stari Mostar bio je prostor u kojem su se komšijske veze, prijateljstva i poslovni odnosi prenosili s generacije na generaciju. Ugled porodica nije se ogledao samo u imovini koju su posjedovale nego i u njihovoj ulozi u razvoju grada, obrazovanja, kulture i privrede.

Šaini među osnivačima Prve srpske banke u Mostaru

Jedan od značajnih podataka koji povezuju porodicu Šain s ekonomskom historijom Mostara odnosi se na osnivanje Prve srpske banke u gradu.

Banka je osnovana 1903. godine, u vremenu kada su se mostarski trgovci i poduzetnici organizirali kako bi domaćim kapitalom podržali privredne aktivnosti. Među osobama i porodicama koje se u historijskim prikazima povezuju s osnivanjem ove finansijske ustanove navode se i Šaini.

Osnivanje domaće banke bilo je važan korak u razvoju privrednog života Mostara. Finansijske ustanove tog vremena omogućavale su trgovcima i poduzetnicima pristup kapitalu, olakšavale poslovanje i predstavljale dio šireg procesa ekonomskog osamostaljivanja lokalne građanske elite.

Upravo kroz takve inicijative može se razumjeti značaj starih mostarskih porodica koje su, uz trgovinu i posjedovanje nekretnina, učestvovale i u stvaranju institucija važnih za razvoj grada.

Kuće i porodična sjećanja kao dio historije

O nekadašnjem životu Šaina govori i literatura koja se bavi starim Mostarom, njegovim porodicama i svakodnevicom iz prve polovine 20. stoljeća.

U zapisima o gradskim kućama i porodicama spominju se Šaini kao jedna od porodica čiji su domovi bili dio prepoznatljivog urbanog ambijenta. Takve kuće nisu bile samo mjesta stanovanja nego i prostori u kojima se odvijao porodični život, dočekivali gosti, održavale veze s rodbinom i komšijama te prenosilo naslijeđe na mlađe generacije.

U starom Mostaru porodična kuća često je predstavljala i simbol društvenog položaja. Njena lokacija, izgled i uređenost svjedočili su o vremenu u kojem je nastala, ali i o načinu života ljudi koji su u njoj živjeli.

Danas su upravo stari zapisi, fotografije, porodični dokumenti i sjećanja potomaka dragocjeni za očuvanje slike Mostara kakav je nekada bio.

Naslijeđe koje povezuje generacije

Historija Šaina dio je šire priče o starom Mostaru i njegovim porodicama, čiji su životi bili povezani kroz trgovinu, prijateljstva, kumstva, zajedničke poslovne poduhvate i svakodnevni život gradskih mahala.

Zato je važno sačuvati tragove o ovim porodicama, bez obzira na to gdje danas žive njihovi potomci. Svaki dokument, fotografija ili zapis može pomoći da se potpunije razumije prošlost Mostara i ljudi koji su svojim radom i životom učestvovali u njegovom razvoju.

Priča o Šainima još je jedan podsjetnik da historiju Mostara ne čine samo njegove znamenite građevine i poznate ličnosti. Čine je i porodice koje su generacijama živjele u njegovim ulicama, stvarale poslovne i porodične veze i ostavljale naslijeđe koje vrijedi sačuvati.