Glasanjem za usvajanje Odluke o Prostornom planu Grada Stoca na današnoj sjednici Gradskog vijeća, dvanaest vijećnika Koalicije koju predvodi HDZ prekršili su Zakon o prostornom uređenju Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Iako su prije samog početka sjednice od predsjednika Gradskog vijeća Edima Šatora upozoreni da će zbog neusklađenosti sa zakonskim odredbama i potrebnim preporukama i podršci Ministarstva prostornog uređenja HNK snositi krivičnu odgovornost, to vijećnike većine u Gradskom vijeću Stoca nije spriječilo da izglasaju spomenutu odluku. Predsjednik Šator (SDP) i tri vijećnika SDA zahtijevali su da se sa sjednice povuku tačke dnevnog reda koje se odnose na Prostorni plan Grada Stoca za period 2024-2034. godina, to se nije desilo pa su spomenuta četiri vijećnika bili protiv usvajanja odluke o Prostornom planu.
– Moja zakonska obaveza, a nakon što sam se konsultovao s pravnicima, bila je da vas upoznam s krivičnom odgovornošću i posljedicama koje mogu proizaći iz usvajanja ove odluke. Stoga ću ja biti protiv donošenja ovakve odluke – rekao je Šator.
Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković (HDZ) upitao je Šatora kako on može ulaziti u pravne okvire i tumačenje valjda mu dajući do znanja da je njegovo (Šatorevo, op. aut.) samo da vodi sjednicu.
– Očito da se sada i Mevlana (duhovni centar koji se namjerava izgraditi u Mostaru, op. aut.) politikantskim djelovanjem prebacuje i u Stolac – rekao je gradonačelnik Bošković.
Po ovom prostornom planu predviđeno je da Grad Stolac otkupi parcelu koja bi bila novi Gradski harem koja se nalazi u zaseoku Dragovilje prema Ljubinju. Vijećnik Esad Omanić (SDA) pitao je gradonačelnika s kim je postignut dogovor o toj lokaciji i je li Islamska zajednica u Stocu upoznata s tom namjerom Grada. Prvi čovjek izvršne vlasti je rekao da su Bošnjaci upoznati, a na izričito insistiranje Omanića da mu kaže o kome je riječ, Bošković je rekao da to neće otkriti.
Grad na Bregavi sada je ponovo postao “slučaj”, a kako smo uspjeli saznati, zbog današnjeg usvajanja Prostornog plana bit će podignute i krivične prijave. Na potezu bi trebali biti pravosudni organi kao i pravobranilaštvo na višim nivoima – od kantona, preko entiteta do države!
(Stav.ba)
