Općinski sud u Mostaru donio je rješenje kojim se utvrđuje da je osporeno izlučno pravo Državi Bosni i Hercegovini na imovini stečajnog dužnika “Hercegovačka banka” koja čini stečajnu masu na nekretninama Naftni Terminali Dretelj.
“Uvidom u kompletan spis, svu dokumentaciju priloženu zahtjevu, te svu dokumentaciju iz stečajnog spisa koja se odnosi na predmetne nekretnine, sud konstatira da podnositelj zahtjeva za izlučenje ne nudi stečajnom sudu važeću ispravu na temelju koje bi bilo jasno i nedvosmisleno da je on bio titular prava vlasništva, koja bi bila neprikosnovena osnova za izlučenje predmetnih nekretnina iz stečajne mase, a stečajni upravitelj izričito osporava izlučno pravo na predmetnim nekretninama Državi BiH dokazujući prava stečajnog dužnika aktualnim upisima u javne knjige – vlasništvo stečajnog dužnika.
Slijedi zaljučak da treća osoba (Država BiH) u ovom postupku opravdanost svog zahtjeva nije dokazala stečajnom sudu u toj mjeri da bi stečajni sud mogao usvojiti izlučni zahtjev pored protivljenja stečajnog upravitelja, radi čega sud nije našao osnova da o prigovoru meritorno odluči u ovom postupku, te smatra da odluku o tome treba prepustiti parničnom sudu, dodatno uvažavajući i parametar da je riječ o imovini velike vrijednosti, te da su već u tijeku sudski postupci koji mogu značajno utjecati na sudbinu stečajne mase”, navela je stečajna sutkinja Općinskog suda u Mostaru.
Protiv ovog rješenja, u ovom stečajnom postupku, sudionici mogu izjaviti žalbu u roku od osam dana od dana objave rješenja na oglasnoj ploči Suda.
Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine se upućuje da kod nadležnog suda pokrene parnicu radi dokazivanja da nekretnine iz ovog rješenja čine vlasništvo Države BiH, te da istoj pripada izlučno pravo na tom dijelu stečajne mase, te da je stoga nedopuštena prodaja te imovine u stečaju.
Prema tome, imovina stečajnog dužnika naći će se kao predmet prodaje na javnoj aukciji s početnom minimalnom cijenom u iznosu od 15.537.588,61 KM. Aukcija je zakazana danas u 09:00 sati u prostorijama stečajnog dužnika Hercegovačka banka dd Mostar.
Rješenje stečajne sutkinje dolazi nakon što se Pravobranilaštvo BIH obratilo stečajnom sudu sa zahtjevom da izuzme iz prodaje u stuečaju nekretnine “Naftni terminali Dretelj” (određene parcele) i nakon što je tvrdilo da se radi o državnoj imovini koja je od 1954. godine bila upisana kao “Opštenarodna imovina”, te da je nakon posljednjeg rata odlukama nelegitimnih i protupravnih ugovora imovina preknjižena i da je država BiH i danas vlasnik te imovine, stečajna sutkinja Ivana Soldić je donijela odluku kojom se taj zahtjev odbija.
Pravobranilaštvo BiH je obavijestilo stečajni sud da je podnijelo Općinskom sudu u Čapljini tužbu s prijedlogom za određivanje privremene mjere i mjere osiguranja, radi utvrđivanja ništavosti ugovora kojim je raspolagano nekretninama koje su u vlasništvu države BiH, te dostavlja dio te tužbe.
U međuvremenu stečajna upravnica “Hercegovačke banke – u stečaju” se izjasnila da osporava zahtjev za izlučenje. Navodi kako je riječ o imovini stečajnog dužnika koja je ušla u stečajnu masu, kako je stečajni dužnik ovu imovinu stekao još 2003. g. kao savjesna treća osoba, temeljem povjerenja u zemljišne knjige, a od prethodnog vlasnika koji je svoje pravo vlasništva temeljio na sudskoj odluci, a u zemljišnoj knjizi tada nije bilo upisanih nikakvih tereta, ni ograničenja prava raspolaganja ni prava trećih osoba.
Navodi kako je predmetne nekretnine stečajni dužnik stekao u vrijeme tadašnje Privremene upraviteljice, postavljene od tadašnjeg visokog predstavnika u BiH, te da je stečajni dužnik od tada u mirnom i savjesnom posjedu te imovine, koju održava i osigurava korištenjem vlastitih sredstava.
Ovaj terminal ima kapacitet čak od 24 miliona litara, a to je 10 posto ukupne potrebe koju Federacija BiH mora imati. Terminal ima 12 podzemnih rezervoara za skladištenje nafte i naftnih derivata.
Prije dvije godine kada smo pisali o terminalima Dretelj, naša saznanja su govorila da je najzainteresovanija jedna kompanija iz Hrvatske, ali terminale jednako želi i kompanija sa sjedištem u Hercegovini na čijem čelu je strani biznismen blizak HDZ-u.
Terminal Dretelj, od JNA do ruku hercegovačkih biznismena
Do početka agresije na BiH 1992. godine Terminal Dretelj je bio u vlasništvu JNA. Kako je svojevremeno pisao Žurnal, naftni terminal Dretelj nadomak Čapljine od trenutka kada ga je početkom rata u BiH napustila tadašnja JNA postaje objektom mešetarenja, ratnog i poratnog profiterstva i enormnog bogaćenja pojedinaca iz strukture bivše Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.
Kako je Hercegovačka banka dobila Dretelj u vlasništvo?
Firmom “Monitor M” u čijem je sastavu bila “Hercegovina gradnja“ upravljao je Ljubo Česić Rojs. “Hercegovina gradnja” osniva firmu za trgovinu naftom “CroHerc AG”, koja gotovo besplatno koristi terminal u Dretelju uz saglasnost tadašnjeg ministra odbrane FBiH i predsjednika HDZ-a BiH Ante Jelavića.
U aprilu 1999. godine donesen je Pravilnik kojim je propisano da uvoznici nafte moraju imati veće skladišne prostore. Tako su eliminisani mali uvoznici i konkurenti, pa je CroHerc zahvaljujući “posjedovanju” skladišta u Dretelju postao drugi po veličini uvoznik nafte u Federaciji i uglavnom je poslovao sa distributerima iz Slovenije.
Postojale su procjene da je budžet Federacije BiH prethodne 1998. godine samo od tri najveća uvoznika nafte “zakinut” za 175 miliona maraka koje su “nestale” u kolopletu različitih tumačenja carinskih propisa.
Tako je i CroHerc gomilao porezne dugove, a tek će 2013. godine zbog toga biti optužen direktor Marinko Planinić. Prvobitna presuda od 4 godine i 6 mjeseci zatvora i povrata 18 miliona maraka utajenog novca ukinuta je 2016. godine zbog navodne pogrešne procedure pri izuzimanju dokaza!?
U svakom slučaju, CroHerc je 2001. godine “izbačen iz igre”. Privremena upraviteljica Hercegovačke banke Toby Robinson je dug firme “Monitor M” namirila aktiviranjem hipoteke nad terminalom Dretelj, koji je tako postao vlasništvo Hercegovačke banke.
(Klix)
